U prvom predavanju Liderove konferencije o 4. industrijskoj revoluciji, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Bojan Jerbić nije ostavio nikakvu sumnju o sudbini cijelog niza različitih poslova u skoroj budućnosti. Kako je rekao, tko se danas u proizvodnji oslanja na ljude već nije konkurentan, a takve poslove preuzet će uskoro u potpunosti strojevi.
>>>FOTO: Počela je 4. industrijska revolucija
‘Trebamo se pomiriti da će u budućnosti stvari proizvoditi strojevi, a ne ljudi‘, upozorio je Jerbić. No, dodao je, razvoj kognitivnih strojeva, odnosno inteligentnih robota, razvijat će nova radnja mjesta, iako ne više u proizvodnim aktivnostima (milijun robota otvorilo je nekih tri milijuna novih radnih mjesta dosada, a u sljedećih pet otvorit će još milijun). Budućnost donosi nova radna mjesta u području STEM-a, inženjerstva, arhitekture, menadžmenta i sličnih poslova, a na načelnoj razini tamo gdje je potrebna socijalna interakcija i kreativno razmišljanje (što strojevi ipak ne mogu još kao ljudi).
Stvarnost i znanstvena fantastika
‘Do 2050. u Europi će, prema procjenama, uslijed 4. industrijske, koju možemo zvati i tehnološkom revolucijom, biti izgubljeno 48 milijuna sadašnjih radnih mjesta i za to treba biti spreman. Sve će biti izraženije i nejednakosti u svijetu zbog neusklađenog razvoja u njegovim pojedinim dijelovima i zemljama, što je i glavni izazov budućnosti jer tehnologija promjene donosi i dobitnike i gubitnike‘, rekao je Jerbić.
Kognitivna robotika dvosmislen je pojam s obzirom da je istovremeno stvarnost, ali i znanstvena fantastika, objasnio je Jerbić i dodao da je kognitivna robotika dio 4. industrijske revolucije koja se u osnovi temelji na umrežavanju i analizi velikih količina podataka (Internetom se povezuje sve više i više stvari) i pametnim sustavima iza čega stoji razvoj umjetne inteligencije, koja bi prema procjenama trebala ostaviti najveći učinak na ljude. Kognitivni roboti pretpostavljaju određenu razinu inteligencije, ali još uvijek ne razumiju ljude i njihovu okolinu, odnosno kontekst. Današnji roboti imaju IQ od oko sto, ali bi ovim tempom razvoja do 2025. mogli imati IQ veći od 90 posto svjetske populacije. Paralelno s tim, tržište robota prema procjenama moglo bi dosegnuti 60 milijardi dolara, dakle vrijeme kognitivnih robota definitivno dolazi.
>>>Vitzthum: Digitalna revolucija je nezaustavljiva, disruptori postaju najmoćniji igrači na tržištu
Govoreći o Hrvatskoj, Jerbić je rekao kako Hrvatska trenutno ima oko 14 robota na deset tisuća zaposlenih, a trebala bi dosegnuti 90 robota da bi bila usklađena s europskim prosjekom. Kako bi to postigla, Hrvatska mora razvijati ljudske potencijale u skladu s potrebama novih tehnologija, poticati inovacije, biti spremna na promjene i razmišljati o održivosti svog razvoja, među ostalim.
Privid inteligencije
U nastavku konferencije, Dunja Mladenić sa slovenskog Inštituta Jožef Štefan sudionicima je ukratko predstavila nekoliko primjera korištena umjetne inteligencije u analizi velikih količina podataka. Istaknula je da umjetna inteligencija danas ne znači svijest strojeva, već privid inteligencije, pa čak i kreativnosti. U tom smislu, umjetna inteligencija još uvijek je prvenstveno alat koji ljudima pomaže donositi odluke, više nego autonomni izvor odluka.
[caption id="attachment_276015" align="aligncenter" width="750"]
Dunja Mladenić[/caption]
Jedan od primjera odnosio se na analizu ponašanja korisnika internetske stranice poznate svjetske medijske kuće, točnije sposobnost umjetne inteligencije da prikupi širok raspon različitih podataka i potom segmentira korisnike temeljem tih podataka, da bi u konačnici mogla predviđati, s visokom razinom točnosti, što će korisnici željeti u budućnosti, odnosno što bi ih moglo zanimati. Drugi primjer o kojem je Mladenić govorila bilo je korištenje analitike u okviru umjetne inteligencije na održavanju strojeva. Analizom softverskog sustava i traženjem anomalija, sustav za održavanje sustava može predvidjeti moguće kvarove i probleme u skoroj budućnosti, kao i utvrditi konkretne uzroke kvarova.