Hrvatska se po pitanju korupcije nije pomakla s mjesta u posljednjih 20 godina, a takvim će plasmanom nastaviti odbijati strane investitore, tumači Josip Kregar, profesor sociologije sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, rezultate Indeksa percepcije korupcije za 2018. godinu.
Prema istraživanju koje provodi Transparency International objavljenom u utorak Hrvatska je nastavila negativan trend ostvarivši rezultat od 48 bodova.
Tri elementa su prisutna u Indeksu percepcije korupcije, nijedan nije novi, a sva tri su vrlo važna, kazao je za Lider profesor Kregar.
"Prvo, nastavlja se dugogodišnja stagnacija Hrvatske koja ne pokazuje nikakav napredak. Nažalost, korupcija se ne može mjeriti poput sportskih rezultata jednom ocjenom, odnosno mjestom na rang listi pomoću koje bi se potom ona mogla usporediti s drugim zemlja. Pa ipak Indeks pokazuje da se nalazimo na istom mjestu kao prije 20 godina.
"Hrvatska je na IPK 2018. ljestvici ostvarila rezultat od 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i Europske unije (koji iznosi 66) i pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u Hrvatskoj smatra raširenom pojavom. Ovime je nastavljen negativan trend Hrvatske u usporedbi s 2017. i 2016. (kada je ostvarila 49 bodova), odnosno 51 bod u 2015.", navodi TI.
Drugo, zemlje usporedive s Hrvatskom su uvijek bolje i na vrhu liste, ali razmak se počinje povećavati. Nije nam ugodno da se moramo uspoređivati s Finskom ili Danskom koje nemaju nikakvih slučajeva korupcije, a mi imamo neprestano velike skandale. Treće, svaka kritika koja bi se pisala da je ovdje riječ o percepciji, a ne o stvarnom stanju je promašena. Jedino tako i možemo znati o korupciji budući da za nju nema mjerne jedinice. Indeks percepcije o korupciji daje mogućnost da se jedinstvenom metodom usporede različite zemlje. Pritom nije riječ o jednostavnom podatku, kojim bi se primjerice, zaključilo da je zemlja korumpirana i da je stanje loše jer se nešto dogodilo."
Već se mnogo, mnogo toga lošeg dogodilo, stoga negativna percepcija o korupciji u zemlji godinama ne splašnjava, a to onda za sobom vuče puno teže posljedice zbog koji pati cjelokupno gospodarstvo. Upravo Indeks percepcije korupcije daje usmjerenje stranoj poslovnoj zajednici gdje uložiti.
"Glavni smisao cijele rang liste je da bude orijentacija poslovnom svijetu, nije riječ o promidžbi ni o predizbornom letku. Investitori ove podatke smatraju jako važnima. Nitko ne želi ulagati u koruptivnu zemlju jer to znači veliki rizik. Korupcija je jedna od glavnih prepreka koja se nalazi pred ulagačima. Ponovimo, nitko ne želi danas ulagati u zemlju gdje je tako veliki rizik, pogotovo kad se uzme u obzir koliko ima puno drugih zemalja koje se po tom pitanju s nama ne mogu ni uspoređivati," zaključio je Josip Kregar.