U okviru panela o digitalnoj transformaciji gradova na 5. konferenciji Smart Cities - Pametnim rješenjima do održivoga grada, koju je vodila Andrijana Parić iz Apsolona, sudionici su govorili o mobilnosti, internetu stvari (IoT) i uslugama. Jost Geweke, direktor njemačke Atron Electronic, istaknuo je da pametni gradovi trebaju pametni javni prijevoz, a neovisno o tome što je Zagreb veći od ostalih gradova svi korisnici javnog prijevoza imaju iste potrebe. Tajna je u tome da se svim putnicima omogući ista razina kvalitete prijevoza što omogućuju pametna rješenja.
Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj grada Šibenika, istaknuo je da je prvi projekt mobilnosti u tome gradu bila dostava električnim vozilima u starom dijelu grada. Osim toga, rade i na niz novih projekata, između ostalog i na povezivanju Šibenika sa zračnim lukama u Zadru i Splitu što će znatno skratiti vrijeme putovanja.
Mario Hegedus, izvršni direktor Infoarta, istaknuo je da aplikaciju te tvrtke za parkiranje koristi 70 hrvatskih gradova. Podsjetio je da je Hrvatska bila jedan od pionira mobilnog plaćanja parkiranja te je ta usluga bila jednostavna i dostupna u svim gradovima na isti način, stoga bi se trebalo razgovarati o smart regiji ili smart državi i povezivanju na nacionalnoj razini.
U raspravi o internetu stvari IoT sudjelovali su Marin Bek, direktor Ascalije, Bruno Crnički, član Uprave IoT Net Adria, i Žana Gamoš, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka. Taj je grad prvi u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe, koji ima mjerenu stanicu za mjerenje alergene peludi, a ima i brojna druga pametna rješenja. Bek je istaknuo da praksa pokazuje kako je IoT različito primjenjiv u hrvatskim gradovima te da ne postoji pet gradova koji primjenjuju ista pametna rješenja, posljedica toga je da se podaci prikupe do određene razine što nije dobro.
Hrvatska je prva zemlja u regiji koja je dobila nacionalnu IoT mrežu, naglasio je Crnički, na kojoj radi IoT Net Adria, a koja omogućava gradovima prikupljanje podataka na ekonomski prihvatljiv način i njihovu analizu te na temelju rezltata donošenje odluka.
Na pitanja kakvi će pametni gradovi biti u budućnosti, Hegedus je istaknuo da se moraju odmaknuti od pametne rasvjete i parkinga te utvrditi što trebaju i obratiti se tehnološkim tvrtkama koje će izraditi odgovarajuća pametna rješenja. No sve to treba moći i platiti, a Mario Perić, HBOR je napomenuo je da u toj banci razmišljaju o smanjenju kamata na kredite za smart city projekte.
U raspravi o uslugama i pametnom upravljanju gradovima osim Perića, sudjelovali su i Miro Antonijević, Končar – Inženjering za energetiku i transport, koji je govorio o aplikaciji pomoću koje se mogu prikazivati podaci iz postrojenja u realnom vremenu preko proširene stvarnosti. Prema riječima Tatjane Perše, voditeljice službe za eUpravu grada Rijeke, zahvaljujući digitalizaciji komunikaciju s građanima kompletno mogu obavljati online, no moraju još pričekati na primjenu nacionalnog projekta ePristojbe.