Kineske devizne rezerve pale su i u prosincu prošle godine, već šesti mjesec zaredom, pri čemu su skliznule na najnižu razinu od 2011., dok vlasti pokušavaju zaustaviti slabljenje domaće valute uoči inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Prema podacima kineske središnje banke, devizne rezerve pale su u posljednjem lanjskom mjesecu za daljnju 41 milijardu dolara, na 3.011 milijardi dolara, nakon što su mjesec dana prije skliznule za 69 milijardi.
Kineski juan oslabio je u prošloj godini prema dolaru za 6,6 posto, što je njegov najveći pad od 1994. godine, a očekuje se da će, unatoč naporima vlasti da zaustave deprecijaciju domaće valute, i dalje slabiti jer se u SAD-u ove godine očekuje dodatno povećanje kamatnih stopa.
>>>‘Trump efekt‘ na Wall Streetu: S&P 500 i Nasdaq dosegnuli najviše razine u povijesti
Pritisak na juan posljedica je, među ostalim, Trumpovih tvrdnji da Kina manipulira svojom valutom kako bi je oslabila i tako povećala cjenovnu konkurentnost njezinih izvoznih proizvoda na inozemnim tržištima.
Zbog toga je Trump najavio i mogućnost uvođenja velikih carina na uvoz kineskih proizvoda u SAD.
>>>Trumpov ‘cvrkut‘ na Twitteru srušio dionice Toyote za 3 posto
Premda drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i dalje ima goleme devizne rezerve, procjenjuje se da je Kina potrošila više od 500 milijardi dolara rezervi od kolovoza 2015. godine, kada je šokirala ulagače na svjetskim tržištima devalvacijom juana.
Posljednjih tjedana Kina je pojačala napore da obrani juan i zaustavi odljev kapitala iz zemlje, no ako joj to ne uspije, neki analitičari smatraju da joj neće preostati ništa drugo nego još jednom devalvirati juan, što bi moglo uzdrmati svjetska financijska tržišta i dodatno pogoršati odnose sa SAD-om.