Kineska energetska industrija se našla u velikim problemima, a moglo bi se reći da je ganjaju dugovi prošlosti. Kao najveći svjetski potrošač solarne energije Kina pokušava ‘zaboraviti‘ svoju ugljenu prošlost i okrenuti se održivoj budućnosti. Ali čini se da je ponekad prošlost teško zaboraviti.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Energy sugerira da gusto zagađena atmosfera iznad Kine blokira sunčeve zrake, pa solarni paneli ne dobivaju dovoljno energije. Izgleda da je na naplatu došla brza ekonomska ekspanzija Kine koja je bila uvelike podržana ugljenom i koja je milijune Kineza izvadila iz siromaštva, ali i povećala zagađenje zraka.
Bart Sweerts s Instituta za atmosferu i klimatske znanosti u Zürichu usporedio je stanje zagađenja zraka iz 60-ih godina s trenutnim razdobljem, te je ustvrdio kakao bi kakvoća zraka iz 60-ih godina povećala žetvu solarne energije za više od 12 posto, piše World Economic Forum.
Zdravstveni problemi
Ekonomski gubitak tu je samo jedna stavka, a veći se problemi vezani uz zdravlje ljudi i dugotrajnu izloženost toksičnom zraku što povećava opasnosti od moždanog udara, bolesti pluća, raka pluća i srčanog udara.
Zagađenje zraka je četvrti najčešći uzrok smrti u svijetu, nakon pušenja, visokog krvnog tlaka i loše prehrane. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 90% globalne populacije udiše zrak koji sadrži visoku razinu zagađivača.
Svake godine ovaj problem utječe i doprinosi u više od 7 milijuna smrti, a izloženost je najveća u zemljama u razvoju.
Afganistan prvi, Kina druga
Kina je nakon Indije druga po broju smrtnih slučajeva u svijetu zbog zagađenja. No, kao što pokazuje grafikon, Afganistan ima višu stopu smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika od bilo koje druge zemlje.
Iako je lako zamisliti zagađenje koje se sastoji samo od prometnih gužvi, tvornica i gradova punjenih smogom, mnoge su smrti povezane s gorivom korištenim u jednostavnim pećnicama i generatorima. To je slučaj u zemljama poput Afganistana, Pakistana, Indije, Nigerije i Kine, gdje su takvi smrtni slučajevi dosta česti.
Dah svježeg zraka
Ipak, usprkos svim problemima, Kina pokušava riješiti taj problem. Za vrijeme Olimpijskih igra u Pekingu 2008. godine, poduzete su mjere za poboljšanje kvalitete zraka u glavnom gradu što se pokazalo veoma uspješno. U samo godinu dana, kakvoća zraka je bila bolja gotovo 30 posto, što se odrazilo i na stanovništvo te je zabilježen pad kardio i respiratornih bolesti među stanovnicima Pekinga.
Godine 2013. Kina je započela čišćenje zraka u svojim gradovima. Velike tvornice su preseljenje iz naseljenih područja, a one koje su jako zagađivale su ugašene. Također, veliki problem je bio i poljoprivredno spaljivanje slame, što je riješeno državnim subvencijama koje su potaknule poljoprivrednike na reciklažu i odmak od staromodnog spaljivanja slame na farmama.
Iako podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju da je ugljen predstavljao otprilike 60% kineske mješavine energije u 2016. godini, u usporedbi sa samo 5% koliko je otpadalo na solarnu energiju, stvari se polako mijenjaju. Budućnost Kine je u diverzifikaciji energetskog krajolika u čiste izvore koji stvaraju energiju kao što su solarna energija, vjetroelektrane, hidro i bioenergija.
Iako ugljen i dalje igra ključnu ulogu u energetskom krajoliku zemlje, trebao bi pasti s dvije trećine ukupnog broja mješavina energije danas na samo 40% do 2040. godine.
Ne ohrabruje baš nedavno McKinsey izvješće koje predviđa da će fosilna goriva poput nafte i plina i dalje vladati svjetskom potrošnjom energije do 2050. godine.