- Dosadašnji model linearne ekonomije iskorištavanja domaćeg šumskog potencijala po načelu ‘uzmi, izradi, konzumiraj, baci‘ istrošen je. Vrijeme je za veliki zaokret, tj. koncept kružne ekonomije posebice kad znamo da su hrvatske šume naše najveće prirodno bogatsvo kojim raspolažemo, zaključak je trećih Dana inženjera Hrvatske koji je održan u četvrtak na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
Organizatori skupa, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske i Hrvatski inženjerski savez, pretača Kluba inžinirah i arhitektah osnovan davne 1878. koji okuplja više od 20 000 inženjera, i njihovi uvaženi gosti ovom su prilikom govorili kako primijeniti koncept kružne ekonomije te postići uštede i veću učinkovitost pri korištenju šumskih resursa. Kao ključan faktor u stvaranju održivog gospodarenja šumama istaknuta je kaskadna uporaba drveta što podrazumijeva višekratnu uporabu i prenamjenu drveta prije potpunog energetskog iskorištavanja. Međutim, treba uzeti u obzir i da održivo gospodarenje šumama počiva i na povezivanju šumarstva i relevantnih gospodarskih grana te razvoju ruralnih područja u kojima se šume nalaze. Racionalnije upravljanje šumama imalo bi, dugoročno gledano, i značajan ekološki učinak budući da bi, prema procjenama, sa sadašnjih 30-ak posto, vezivanje emisije ugljikovog dioksida poraslo na 50 posto.
- Na više od 20 tisuća hrvatskih inženjera je da preuzmu odgovornost i na praktičan i konkretan način otklone tezu da tehnički sektori niže razine kompleksnosti dominiraju gospodarskom strukturom Hrvatske. Hrvatski inženjeri žele se proaktivno uključiti i svojim znanjem utjecati na gospodarstvo kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, naglasila je prof. dr. sc. Vjera Krstelj, predsjednica Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS).
Prof. dr. sc. Miljenka Šimprage, prorektora Sveučilišta u Zagrebu te akademkinja Milena Žic Fuchs upozorili su da promjene neće biti ako se ne ostvari i zaokret u obrazovanju inženjera koje bi trebalo postati fleksibilno, dinamično i u stvarnom vremenu, odnosno prilagođeno četvrtoj industrijskoj revoluciji. U svojim nastojanjima, hrvatski inženjeri mogu očekivati i potporu kolega iz dijaspore okupljenih u Hrvatskom svjetskom kongresu (HSK) napomenuo je dipl. ing. Žarko Tomasić, dopredsjednik za Europu i voditelj Radnog odbora za gospodarstvo HSK-a.