Konkretne probleme s kojima se suočavaju u izlasku na strana tržišta u utorak na okruglom stolu koji su organizirali Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) i Ekonomski fakultet u Osijeku na Ekonomskom institutu u Zagrebu iznijeli su Petar Šimić, predsjednik Uprave Primacošpeda, Tomislav Knezović, direktor tvrtke Prostoria, Josip Kustić, direktor Customer Successa u Poslovnoj inteligenciji, Toni Jurčić, izvršni direktor gospodarstva i poduzetništva u Raiffeisen banci te vlasnik mikrokompanije Volim ljuto Goran Vrabec.
Knezović, čija Prostoria izvozi na brojna strana tržišta poput američkog i australskog, istaknuo je kako je tvrtka iskoristila 8 milijuna sredstava, umjesto 12 zbog kasno raspisanog natječaja.
- Ne možemo utjecati na političare dok se oni sami ne osvijeste, moramo se okrenuti prema izvozu. Svijetu moramo ponuditi nešto originalno, kroz dobar dizajn, a mi smo kanal za inozemno tržište našli kroz sajmove. No doći na sajam nije dovoljno, ako ste se odlučili za visoku kvalitetu proizvoda, morate na taj način prisustvovati i na tržištu, izlagati samostalno. Ne na štandovima HGK uz tamburaše, parketare i ostale - kaže Knezović.
Diplomacija ne može puno pomoći jer nismo brend, moć trebaju stvoriti gospodarstvenici kroz dobre proizvode, smatra Knezović.
- Pokušavamo biti konkurentni s nižim cijenama, ali imamo skupi rad i ne možemo biti konkurentni. Svijet je ogromno nepresušno tržište ako mu imaš što ponuditi - kaže.
Konkretno znanje i savjeti, a ne knjižurine
Mala tvrtka Volim ljuto još uvijek nije toliko orijentirana na izvoz, zbog nedostatka sredstava.
- Treba nam povećanje kapaciteta, kada bismo u ovim uvjetima ozbiljnije izvozili trebali bismo za to odvojiti 50 posto proizvodnje, ali ne želimo si dozvoliti da radimo 50 posto s jednim partnerom, vidite što se dogodilo Agrokoru - istaknuo je Goran Vrabec dodajući kako si ne želi to dozvoliti jer onda se stvara ovisnost.
[caption id="attachment_386451" align="aligncenter" width="750"] Goran Vrabec, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
- Trebamo konkretne savjete, znanje, to bih i platio, a ne da mi u institucijama dođu i daju tri knjige veličine Biblije, nemam vremena za to - navodi Vrabec.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse, istaknuo je Josip Kustić iz konzultantske kompanije Poslovna inteligencija, navodeći kako je u internacionalizaciji bitno ili biti fizički prisutan na određenom tržištu ili imati partnera kojem se može vjerovati.
[caption id="attachment_386453" align="aligncenter" width="750"] Josip Kustić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Rok za provedbu programa internacionalizacije je prekratak
Predsjednik Uprave Primacošpeda Petar Šimić se požalio na prekratak rok dan za realizaciju programa internacionalizacije (riječ je o programu Ministarstva gospodarstva u kojem su bespovratna sredstva namijenjena izlasku na sajmove, u svrhu širenja na strana tržišta), navodeći kako bi trebalo biti barem tri ili četiri godine vremena kako bi poduzetnici strateški mogli iskoristiti sredstva.
[caption id="attachment_386449" align="aligncenter" width="750"] Petar Šimić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Naravno, tvrtkama za izlazak na strana tržišta trebaju financijska sredstava, no banke nisu baš sklone davati kredite malim tvrtkama i startupovima.
- Financijski sektor je sve svjesniji SME-ja, cilj je jednostavnost, pristup i brzina, ali kao bankarski sektor ne možete na isti način obrađivati male i velike tvrtke, nema tu matematike. Strategija je omogućiti malom poduzeću da digne kredit online, bez da dođe u banku. U tom smislu im mislimo olakšati. Država je ta koja treba odrediti pravila - ističe Toni Jurčić, izvršni direktor zadužen za mala i srednja poduzeća u Raiffeisen banci.
[caption id="attachment_386454" align="aligncenter" width="750"] Toni Jurčić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Iz žustre rasprave na kraju panela, u koju su se uključili predstavnici Ministarstva gospodarstva, HBOR-a, HAMAG-BICRO-a i diplomacije koji su bili prisutni u publici, može se zaključiti da vlada veliko nepovjerenje poduzetnika prema institucijama, kao i nedovoljna informiranost o programima i sredstvima koja su im na raspolaganju. Također, bilo je očito da postoji određeni suparnički stav između Ministarstva gospodarstva i HAMAG-BICRO-a. Zaključak bi bio kako je od strane institucija potrebno bolje razumijevanje specifičnih potreba poduzetnika, kao i veći angažman samih malih poduzetnika.