U trenutku konverzije kuna u euro, postavlja se pitanje tko će dobiti, a tko izgubiti. Niži tečaj pogoduje onima zaduženima u eurima jer će za sadašnju prosječnu plaću dobiti više eura, dok izvoznici tipuju na viši tečaj. Koliko potonji sada gube zbog razlike tečaja pokazuje jednostavna računica.
Za izdanu fakturu od 100 tisuća eura poduzetnik je 2. listopada 2008. godine od stranoga kupca dobio 710.740 kuna, a sredinom veljače 2015. za isti bi iznos računa dobio 771.000 kuna. Dakle, ostavimo sa strane inflaciju, troškove rada i materijala, prijevoz i slično, za isti račun poduzetnik je, ovisno o tome kada ga je izdao, mogao prihod povećati ili smanjiti za 60 tisuća kuna. Dakle govorimo o razlici od osam posto prihoda u kunama.
Naravno, na većim iznosima više se i gubi. Tako su hrvatski izvoznici tijekom prošle godine, pri ukupnoj razini izvoza od 14,5 milijardi eura, zbog jačanja kune za 0,6 posto izgubili oko 650 milijuna kuna. Stoga je prilično jasno koliki se novac gubi u promjeni tečaja.
Iako je do trenutka kada će biti utvrđen tečaj prema kojem će se kuna konvertirati u euro (pola godine prije uvođenja eura) ostalo još nekoliko godina, interes javnosti za tu temu već sada je golem. Uvjerili smo se u to nedavno kada je na Liderovu portalu tekst Hrvatsko gospodarstvo već se trese od tečaja kojim će se kune pretvarati u eure oborio sve rekorde čitanosti.
U novom broju Lidera, može i digitalno, pročitajte analizu i predviđanja o tome koji bi mogao i trebao biti tečaj u trenutku konverzije. Izvoznici svakako tipuju na onaj prema osam kuna za euro, dok izračun koji smo napravili pokazuje kako bi to prilično umanjilo kupovnu moć građana