Nakon uzbudljivih nogometnih mjesec dana i veličanstvene proslave u Zagrebu vrijeme je da se ponovno okrenemo tržištima.
Američka administracija već neko vrijeme uvodi poreze kao oružje kojim će zaštititi radna mjesta američke proizvodnje i dovesti do radikalnog preispitivanja trgovinskih paktova i carinskih praksi diljem svijeta.
Kao odgovor na američke akcije, ostatak svijeta, od Kine do Europe, preko Kanade i Meksika uvodi ili podiže poreze na američke proizvode ili se prebacuje s američkih na proizvode drugog porijekla.
>>> ‘Ublaživanje štete trgovinskog rata’: SAD poljoprivrednicima pomaže s 12 milijardi dolara
Mnoge grane američke ekonomije će osjećati utjecaj ovih reakcija, a sve oči svijeta su uprte na američku poljoprivredu zbog potencijalne mogućnosti osvete. Iako još nije vidljivo hoće li ove mjere zaštititi američku proizvodnju i radnike, već sada je kristalno jasno da će američka poljoprivreda platiti vrlo visoku cijenu.
Prema dosadašnjim analizama najveće posljedice osjetit će sojino zrno i sojina sačma, mnogo više nego kukuruz.
Svakako će se najveći svjetski proizvođači soje, Brazil i Argentina, okoristiti novonastalom situacijom jer će Kina sve svoje potrebe za robom namiriti u Južnoj Americi.
Na tržištu ribljeg brašna preostale količine neulovljene ribe do ispunjenja kvote u Peruu kreće se oko 190 000 mt.
Istovremeno, na tržištu je moguće pronaći još slobodne robe za isporuku u studenom i prosincu 2018.
>>> Pšenicu ugovorene kvalitete otkupljivač je dužan preuzeti i platiti sukladno ugovoru
Prema najnovijim izvještajima za prvu polovinu 2018. godine 530 000 mt peruanskog ribljeg brašna je plasirano, a od toga čak 85 % završilo je u Kini, dok je narednih 10 % također završilo u Aziji, no na drugim destinacijama.
Za očekivati je da će cijene krenuti uzlazno zbog manjih dostupnih količina.
Ovogodišnja IFFO konferencija održat će se sredinom listopada u Rimu. Bit će zanimljivo čuti planove i predviđanja za iduću godinu.