Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izjavio je u ponedjeljak u Dubrovniku da će hrvatska godišnja kvota za izlov tune u 2019. godini porasti sa sadašnjih 780 na 870 tona, a u 2020. premašiti 900 tona.
Tolušić je nazočio otvaranju 21. posebnog godišnjeg sastanka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna – ICCAT, koji se u Dubrovniku održava od 12. do 19. studenog, a na kojem sudjeluje 750 sudionika iz 52 države, predstavnika administracija, znanosti i nevladinih organizacija.
„Hrvatska je jedan od najvećih proizvođača i uzgajivača u ovom dijelu Europe i to nam je iznimno bitna gospodarska grana. Naš je riblji fond očuvan i oporavio se, pa opet možemo dozvoliti rast kvota, što je odlična vijest za naše uzgajivače i proizvođače, ali i pokazuje da su i naši pregovori s ICCAT-om dali rezultat“, istaknuo je Tolušić.
>>>Ribari ‘upecali’ natječaje u vrijednosti od 274 milijuna kuna
Dodao je da je hrvatski interes produženje ribolovne sezone. „U Hrvatskoj ribolovna sezona traje mjesec dana, a nedostaje nam još tri tjedna kako bismo proveli sve ciljeve u ekonomskom iskorištavanju, naravno uz zadržavanje očuvanja bioraznolikosti“, navodi Tolušić.
Govoreći o 21. godišnjem sastanku, predsjednik ICCAT-a Raul Delgado istaknuo je kako ICCAT ima odgovornost odrediti najbolje mjere za upravljanje tunama i tunama sličnim vrstama. „Imamo određene zaključke znanstvenika i dužnost je nas članova Komisije da ih proučimo, raspravimo te odlučimo što ćemo poduzeti“, izjavio je Delgado.
Napomenuo je kako je još u tijeku istraga o prekomjernom ribolovu plavoperajne tune i navodnim kriminalnim aktivnostima na Sredozemlju, na što je uoči sastanka upozorio Svjetski fond za prirodu (WWF - World Wildlife Fund).
>>>Zašto Talijani malo plaćaju hrvatsku ribu? Zato što mogu!
„ICCAT će donijeti odluke nakon što istraga donese svoje zaključke“, rekao je Delgado i dodao kako je obišao dio hrvatske obale i vidio velika uzgajališta te s ministrom Tolušićem razgovarao o mogućoj suradnji Hrvatske i Paname u uzgoju dagnji.
ICCAT Komisija tijekom godišnjeg sastanka raspravlja o brojnim pitanjima vezanima uz upravljanje stokovima iz svoje nadležnosti, kao i o prikupljanju podataka te mjerama praćenja, kontrole i nadzora. Rezultat njezinog rada je, među ostalim, usvajanje obvezujućih akata kojima se određuju i ulovne kvote, a kojih se moraju pridržavati sve ugovorne strane.
Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna osnovana je 1966. godine u Brazilu i u njenom je fokusu upravljanje tunama i tunama sličnim vrstama. Hrvatska je potpisnica Konvencije o osnivanju ICCAT Komisije od 1997. godine, a do danas su ukupno 52 države potpisale Konvenciju.