Unaprjeđenje suradnje financijskih institucija regije cilj je šestog Susreta guvernera centralnih banaka država regije koji će u rovinjskom hotelu Lone okupiti guvernere i predstavnike banaka i financijskog sektora.
Susret je namijenjen guvernerima središnjih banaka, ekspertima središnjih banaka, predsjednicima i članovima uprava poslovnih banaka regije te predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, a teme su usmjerene na izazove monetarnih politika, kao i rješavanje akumuliranih neprihodujućih kredita.
Započeta normalizacija monetarne politike FED-a, kao i očekivanje normalizacije monetarne politike u europodručju, aktualiziralo je raspravu o makroekonomskim učincima započete normalizacije na gospodarstva tržišta u nastajanju.
Bankovni sustavi u zemljama sudionicama trenutno su u razmjerno dobrom stanju, visoko kapitalizirani, profitabilni i likvidni. Ipak, razina neprihodujućih plasmana uglavnom je i dalje povišena, što može nepovoljno djelovati na kreditiranje gospodarstva, investicijsku i gospodarsku aktivnost.
Govornici
Nicolas Véron (Senior Fellow, Bruegel, Peterson Institute for international economics), Boris Vujčić (guverner HNB-a), Radoje Žugić ( guverner Centralne banke Crne Gore), Dimitar Bogov (guverner Narodne banke Makedonije), Boštjan Jazbec (guverner banke Slovenije), Fehmi Mehmeti (guverner Centralne banke Kosova), Senad Softić (guverner Centralne banke BiH), Vedran Šošić (viceguverner HNB-a), Stanislava Zadravec Caprirolo (direktorica Združenja bank Slovenije), Zdenko Adrović (direktor HUB-a), Christoph Schoefboeck (predsjednik Uprave Erste bank), Toni Stojanovski (zamjenik predsjednika Udruženje banaka Makedonije), Berislav Kutle (udruženje banaka BiH), Velimir Šonje (Arhivanalitika), Miodrag Šajatović (glavni urednik Lidera) i Milan Deskar Škrbić (macroeconomic Analyst, Erste Bank)
Na bankarskom panelu bit će predstavljeno istraživanje i komparativna analiza efikasnosti bankarskih sustava nove i jugoistočne Europe.
U uvjetima početka novog ciklusa smanjenja marži, očekivanog rasta kamatnih stopa tržišta novca i izvjesnosti da sljedeći kreditni ciklus neće donijeti vrlo visoke stope rasta kreditnih portfelja, postavlja se pitanje kako osigurati smanjenje rizika i rast efikasnosti kreditnog posredovanja?
Vidi li se u regiji napredak u regulaciji i funkcioniranju pravosudnih sustava što bi moglo smanjiti rizike, koliki je prostor za smanjenje regulatornih troškova, koliki je udjel tehnoloških promjena u promjenama troškovnih struktura banaka, te postoje li pritisci i planovi za okrupnjavanje banaka, osobito na manjim tržištima samo su neka od pitanja na koja će sudionici rasprave u okviru drugog tematskog bloka konferencije potražiti odgovore.