Kao što je bio i za predstečajne nagodbe, bankarski sektor vrlo je važna komponenta za Agrokor, konstatirao je bivši ministar financija Slavko Linić na današnjem okruglom stolu ‘Iskustva predstečajnih nagodbi - pouka za Agrokor‘, koji je organizirala Hanza Media.
- Zato mogu samo izraziti žaljenje što ni moja Vlada, a ni one poslije nje, nisu poduprle uvođenje poreza na nekretnine, rekao je Linić te pojasnio da je taj porez uveden, banke ne bi razmišljale kako zaplijeniti zgradu ili tvornicu, nego kako ih staviti u funkciju.
>>>Vujčić: Bankarski sustav ne bi se ‘urušio’ ni kad bi otpisali sva potraživanja prema Agrokoru
Dodao je da bi tada sudjelovanje banaka bilo kvalitetnije te da je odgovornost na državi jer se bježalo od poreza na nekretnine. Zaključio je da bankarski sektor mora pristati na veća odricanja u slučaju Agrokora te upozorio da bez vlasničkog restrukturiranja nema ni adekvatnog restrukturiranja kompanije.
Financijski vjerovnici
U predstečajnim nagodbama, financijski su vjerovnici uspijevali naplatiti 70 do 80 posto svojih potraživanja, a ostali oko 30 posto, rekla je savjetnica Uprave i ekspertica za ovrhe u Fini, Vinka Ilak na panelu, te dodala kako svi moraju biti svjesni što će se dogoditi ako ne dođe do dogovora.
- Onda dolazi do prestanka poslovanja ili do stečaja. To je točka od koje oni moraju gledati jesu li bolje ili gore prošli, naglasila je Ilak.
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš nadovezao se i rekao da će svatko paziti da onaj drugi nije prošao bolje od njega i da će u tom slučaju trebati puno diplomatičnosti.
- Vlasničko restrukturiranje se vani pozdravlja kao način ozdravljenja. Vani je to uobičajeni postupak, koji se nastoji spriječiti samo u jednom segmentu, a to su predatorske kompanije, što za Agrokor nije nebitno, naglasio je Vedriš.
Koliko je Agrokorovih vjerovnika domicilno?
Zanimljivo pitanje postavio je Krešimir Starčević, stariji izvršni direktor korporativnih pravnih poslova, osiguranja kvalitete i upravljanja imovinom u Atlantic grupi, o tome koliko Agrokorova duga drže strani, a koliko domaći vjerovnici. ‘Koliko je Agrokorovih vjerovnika domicilno, a koliko ih je vani? I koliko je njima stalo do spašavanja Agrokora?‘, zapitao se Krešimir Starčević.
>>>Agrokor: Priznato 41,45 milijardi kuna tražbina, osporeno 16,43 milijarde
Senior partner i direktor u KPMG-u, Goran Horvat odgovorio mu je da je većina financijskog duga Agrokora izvan Hrvatske.
Banke i reforme
Bivši ministar financija, Slavko Linić, kazao je i kako je u 2012. i 2013. godine neuspjeh predstečajnih nagodbi bio taj što su banke malo otpisivale.
– Ne krivim banke, ali krivim protivnike koji su bili vrlo glasni radili nered. Dio pravosuđa je bio ogroman protivnik, pokušavao je rušiti zakone i pokazati neustavnost. Mediji koji nisu uspjeli u predstečaju, širili su lažne vijesti. Da smo imali društveno okruženje u kojemu je naglasak na bitci za radno mjesto i nastavak rada dužnika, bi li restrukturiranje bilo bolje, zapitao se Linić i odgovorio potvrdno, dodavši da je naš najveći problem što nema reformi, a kad ih pokušamo uvesti, tada imamo otpor čudnih neprijatelja reformi koji uvijek govore da ih treba.
Linić je dodao i da najveći problem taj da bankarski sustav nije dao dovoljan doprinos, istaknuvši da je kod velikih dao, ali kod malih koje smo dobrim dijelom zatvorili.
– Da je bilo pritisaka na banke, imali bi daleko više obrtnika. Vjerovnici moraju pronaći rješenja zajedno s dužnikom. Odlično je što su vjerovnici u Agrokoru isplatili OPG-ove. To ne smije biti zakonsko rješenje, to su oni rekli. Prema tome, i sada je politički otpor u restrukturiranju velikih sustava i privremenih uprava, rekao je Linić te naglasio da su oni koji nose teret vjerovnici i dobavljači.