Saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović upozorio je na rast hrvatskog vanjskog i javnog duga podsjetivši da je, po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na početku mandata Plenkovićeve Vlade javni dug iznosio 283,4 milijarde kuna dok je krajem veljače ove godine iznosio 287,6 milijardi, odnosno 4,2 milijarde kuna je viši.
Premijer često govori o konsolidaciji javnih financija i negativne pokazatelje pretvara u pozitivne ili neutralne, jer, služeći se premijerskom statistikom, prilagođava komunikaciju i javni dug prikazuje u relativnom iznosu u odnosu na BDP u postocima.
Pohvalio se da je trend smanjenja javnog duga u Hrvatskoj brži nego u bilo kojoj drugoj članici EU-a, podsjetio je Lovrinović dodavši kako se na taj način zamagljuju stvari.
BDP jest porastao za 3,9 posto u prvom kvartalu, i to značajnije od javnog duga koji je također porastao, ustvrdio je Lovrinović na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.
Ali od takvog rasta hrvatskog BDP-a najviše koristi imaju Kinezi koji grade Pelješki most svojom radnom snagom i materijalom na temelju EU investicije, a pridonijeli su mu i hrvatski građani povećanjem potrošnje, koji gotovinskim nenamjenskim kreditima kupuju stranu robu.
Prema tome, kada raste BDP to je najvećim dijelom zasluga stranih kompanija, a građana kada raste javni dug. Takav rast BDP-a je nezdrav, ocijenio je Lovrinović.
Ustvrdio je kako je Hrvatska narodna banka (HNB) od 2014. povećala zaduženje s oko 400 milijuna eura na 3,1 milijarde eura, odnosno oko 750 posto i time povećala javni dug i svoj udio u njemu na 58 posto.
Predložio je da stoga da predsjednik Hrvatskog sabora pozove guvernera HNB-a da objasni o čemu se radi, tim više što je HNB zadužen da brani financijsku stabilnost zemlje, a upravo guverner često kritizira državu, odnosno vladu da ne provodi strukturne reforme i da se previše zadužuje.
Što se događa u HNB-u, kako se upravlja deviznim rezervama i kakvo je pravo stanje stvari, upitao je Lovrinović ocijenivši kako je ključni razlog zaduživanja u inozemstvu obrana tečaja kune, odnosno rješavanje rastuće potražnje za eurima inozemnim zaduživanjem.
Postavlja se logično pitanje - čemu inozemno zaduživanje kada imamo 18 milijardi eura deviznih rezervi, ističe Lovrinović i navodi da se one čuvaju uz mizernu kamatu u stranim bankama kod kojih se skupo zadužujemo.