[gallery size="full" ids="319756,319761,319760,319759,319762,319763,319768,319767,319766,319765,319764,319769,319770"]
Što se podrazumijeva pod slobodnim tržištem, koje su dopuštene aktivnosti države u odnosu na slobodno tržište, što je to nacionalni interes u ekonomiji, samo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na okruglom stolu ‘Slobodno tržište i nacionalni interesi‘, u petak u Matici hrvatskoj koja je i organizirala ovaj okrugli stol.
U raspravi su sudjelovali Mladen Vedriš, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Višnja Starešina, kolumnistica tjednika Lider, Ivica Nuić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske, Damir Zorić, gospodarski tajnik Matice Hrvatske, Velimir Šonje, ekonomski analitičar, Arhivanalitika, a panel je moderirao Miodrag Šajatović, glavni urednik tjednika Lider.
>>>Započeo panel Slobodno tržište i nacionalni interesi
Počevši s konstatacijom da zajednice svaka za sebe traže optimum odnosa slobodnog tržišta i države kao regulatora, Miodrag Šajatović je upitao sudionike panela što je za njih slobodno tržište, a što nacionalni interes.
Ne postoji slobodno tržište bez konkurencije
Ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao da se zapravo radi o prožimanju države i slobodnoga tržišta.
- Slobodno tržište treba vrlo pametno kroz regulaciju i funkcioniranje institucija uravnotežiti tako da gospodarstvo daje ono najbolje što može dati. Ne postoji slobodno tržište bez konkurencije. Slobodan ulaz na tržište je općenito jedan od kriterija slobodnoga tržišta. Slobodno tržište nije nešto što nastaje nužno spontano. Kad imate spontanitet, a nemate instituciju, onda će onaj koji uđe prvi i ima moć, monopolizirati to tržište. Tu već vidimo kako se država, regulacija i funkcioniranje dobrog slobodnog tržišta međusobno prožimaju, rekao je Šonje te dodao da krajnji cilj toga svega jest dio koncepta nacionalnoga interesa, da ljudi dobiju što bolje proizvode i usluge po što pristupačnijim cijenama.
>>>James K. Galbraith: Slobodno tržište je fikcija
Šonje je istaknuo i da se nacionalni interes ne može samo svesti na to da što veći broj potrošača dobije što bolje proizvode i usluge po što nižim cijenama, nego ga treba definirati i šire.
- Nacionalni interes je ravnopravnost članova jednog društva i pravnih osoba. Da bi pravne osobe kao i građani bili ravnopravni, moraju biti u situaciji da mogu jedni drugima konkurirati, rekao je.
Nogometna liga
Ravnopravnost država, poticanje konkurentnosti gospodarskih subjekata, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Mladen Vedriš, usporedio je s nogometnom ligom.
- Vrlo vjerojatno da u toj nogometnoj ligi nemaju svi iste uvjete u kojima se pripremaju recimo Dinamo, Rijeka, Hajduk, kao što to imaju Pula ili Vinkovci i na kraju se svi moraju natjecati na istom terenu i po istim pravilima i onda kažemo da je to konkurencija. Je, kada dođe onih 90 minuta. Ali što je prije učinjeno da uvjeti u kojima se pripremaju te pojedine momčadi budu takve da zaista tih 90 minuta bude ravnopravno? Ista priča je s državom i gospodarstvom. Slobodno tržište je ‘the second best‘. Drugo najbolje rješenje. Prvo rješenje je da svatko nastoji naći u svojim okvirima odgovarajuće odgovore. Budimo realni, što za jednu malu zemlju ima dvojake implikacije? Mala zemlja mora po definiciji biti otvorena. Da bi bila otvorena, mora biti dobra, mora biti konkurentna. Slobodno tržište je neminovnost, ona je jedna realnost. Međutim, mi smo svjesni da je to staza, na kojoj su prepone, prema tome ne trči se ravna staza. Trči se staza s preponama i moramo kvalificirati svoje igrače da su na toj stazi što bolji i uspješniji.
>>>Miodrag Šajatović: Liberali s Facea, izađite na političko tržište. Osnujte stranku!
Višnja Starešina, kolumnistica tjednika Lider rekla je da je za države hrvatske pozicije, za države u ovakvom vremenu, iznimno bitno definirati koji su to temeljni nacionalni interesi, koji su odgovori na pitanje što mi želimo biti i kamo želimo otići.
- Ono što se trenutno događa je jedan ciklus preraspodjele svjetskog modela uređenja Europe i svijeta, modela utjecaja globalnih sila. Kad se definira nacionalni interes, mislim da je bitno usuglasiti se oko temeljnih stvari, želimo li biti država koja će upravljati jednim dijelom svojih potencijala i koja će jednim dijelom odlučivati o tome kakva će biti budućnost. Drugo je pitanje kako to napraviti, želimo li to napraviti u tradiciji zapadnog svijeta sa svim njegovim nedostacima ili želimo to napraviti u tradiciji istočnog bloka i tu se zapravo postavlja sav problem. To znači jesmo li spremni prihvatiti demokraciju kao najbolji oblik unutarnje kontrole, jesmo li spremni prihvatiti stečevine europske pravne države, jesmo li spremni na europsko pravosuđe koje će biti kontrolor i koje će sankcionirati, rekla je Višnja Starešina.
Damir Zorić, gospodarski tajnik Matice Hrvatske smatra da ako govorimo o nacionalnom interesu, mi moramo sačuvati naciju da bi ona uopće mogla biti subjekt u nekoj globalizaciji.
>>>Šantić o padu konkurentnosti: Našli smo se iza Srbije, Bugarske i Kosova
Otvoreno tržište
Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca slobodno tržište nazvao je otvorenim tržištem.
- Mi smo zemlja u tranziciji i nosimo tranzicijski nered sa sobom i borimo se sa zemljama i tvrtkama na otvorenom tržištu, koje nemaju tu prošlost. Otvoreno tržište bi trebalo značiti ravnopravne prilike svima. Ono što poslodavcima nedostaje je da država odradi svoj dio posla, da država osigura poslodavcima da možemo voditi ravnopravne borbe sa svim konkurentima koji dolaze k nama. Država mora osigurati da imamo jednake uvjete, što se tiče pravosuđa, regulacije, tržišta rada, zakona, od vremena koje trošimo s državom, da naš uteg lokalni ne bude lošiji nego zemljama s kojima se mi susrećemo na tržištu van Hrvatske. To je pitanje nacionalnog interesa. Mi moramo definirati ne gdje mi želimo, nego gdje Hrvatska može biti konkurentna. I onda na onim područjima gdje mislimo da može biti konkurentna, tu nam treba osigurati i sačuvati prednost da možemo konkurirati, istaknuo je Majetić.
Ivica Nuić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske rekao je da je slobodno tržište sve, osim što je slobodno tržište.
- Slobodno tržište je vrlo izregulirano, podrazumijeva apsolutno jedan sustav koji će proizvesti takvu situaciju da svi subjekti na tržištu počnu od prve minute igrati s istim pripremama, s istom snagom i po istim pravilima.