Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je na 17. HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o izvozu da hrvatski uvoz sve više pokazuje korelaciju s uvozom, nego s industrijskom proizvodnjom.
- Naša projekcija je da će izvoz roba i usluga imati oko 4 posto raste ove godine. Nakon formalnog ulaska u EU izvoz je pokazivao značajan rast, no ako danas analizirate podatke, vidjet ćete da izvoz ima puno veću korelaciju s uvozom nego s industrijskom proizvodnjom. Proizvodnja ove godine ne bilježi učinak kakav je očekivan i potrebno je pronaći način kako je stimulirati – konstatirao je Marić.
Unatoč padu industrijske proizvodnje, Marić je generalno pozitivno ocijenio izvozne trendove. Osim tradicionalnih nositelja izvoznog sektora, za koje je ustvrdio da su otporni na globalne ekonomske i političke izazove, naglasio je da se u posljednje vrijeme pojavljuju nove izvozne djelatnosti i sve više firmi koje su značajno orijentirane izvozu.
>>>HBOR pokreće fond od 40 milijuna eura namijenjen startupovima
- Pitanje je gdje izvozimo i koje proizvode. Na brzorastuća ili spororastuća tržišta? Neki naši izvoznici koji posluju na oba mogu posvjedočiti da brzorastuća tržišta imaju puno veći potencijal od ovih drugih spororastućih, a to su primjerice zemlje EU. I postavlja se pitanje kako dignuti konkurentnost izvoznika. Neću o tečaju, guverner HNB-a nije tu, na nama je da napravimo okvir kroz troškovnu stranu za konkurentnost izvoznika, kroz smanjenje opterećenja i poreza – kazao je Marić, naznačivši na koja bi tržišta izvoznici trebali ciljati.
U raspravi na panelu ministru Mariću postavljeno je i pitanje kad bi Hrvatska mogla uvesti euro. Nije htio najavljivati, ali je ustvrdio da su prednosti eura veće od troškova. Među ostalim, prednost je i što bi uvođenje eura ubrzalo određene strukturne reforme.
- Nije pitanje hoćemo li uvesti euro, nego kada. Strategija uvođenja eura koja je izrađena daje pregled koristi i troškova uvođenja eura, i sve koristi su veće od troškova, a i dugoročne su, poput eliminacije valutnog rizika, pa i smanjenje kreditnog i kapitalnog rizika. Troškovi su uglavnom jednokratni – rekao je ministar financija.
>>>EIB i MRRFEU traže projekte pametnih gradova i otoka
Predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko ponovila je ranije današnje najave novih HBOR-ovih fondova, jednog namijenjenog startupovima i drugog equity fonda od 70 milijuna eura u kojem će ključni moment biti investicija u Hrvatskoj ili tvrtka osnovana u Hrvatskoj. Za kreditno osiguranje također je najavila nove stvari.
- Komercijalnim bankama ćemo dati slobodnije ruke da procjenjuju rizike osiguranja do milijun kuna. Pokrivamo tržišne i netržišne rizike svojim proizvodima, moramo ponuditi i jedne i druge. Naši izvoznici izvoze i u zemlje Europske unije i izvan nje – rekla je Perko.
Niek van der Beek, izvršni direktor tvrtke Atradius, službenog nizozemskog izvozno-kreditnog osiguranja i člana velike trojke koja na tom tržištu drži preko 80 posto prihoda, objasnio je da Atradius nema nekakvu posebnu prednost pred drugim izvozno-kreditnim osiguranjima.
- Atradius nije posebno drugačiji od ostalih agencija za osiguranje izvoza. Pomažemo izvoznicima u njihovom izvozu, princip je isti, savjetujemo izvoznike kako se snaći u propisima i osiguravamo ih. Nije toliko nam bitno kakve garancije ima izvoznik, koliko nam je važna kvaliteta proizvoda i njihove cijene – kazao je van der Beek.
Potpredsjednik Europske investicijske banke Vazil Hudak je naveo da će u 2019. godini u EU 27 nedostajati 400 milijardi eura za investicije u infrastrukturne projekte te istraživanje i razvoj. Ocijenio je da se taj nedostatak ne može popuniti samo s javnim novcem, već je potrebno angažirati i privatni sektor. Što se tiče Hrvatske pohvalio je hrvatske tvrtke i fiskalnu stabilnost države.
>>>Marić: Još je prerano reći hoće li proračun biti u suficitu ili deficitu
- Koliko zemalja EU ima ministra financija koji je nasmiješen? Sigurno ne Italija i Ujedinjeno kraljevstvo. To je dobro, dobro je za zemlju kad je ministar financija nasmiješen – rekao je Hudak poentirajući da je fiskalna stabilnost s ekonomskog gledišta jako važna.
Predsjednik uprave Končar-Električna vozila Ivan Bahun iznio je svoja dobra iskustva s HBOR-om u poslu s modernizacijom lokomotiva za željeznice Federacije Bosne i Hercegovine te je apelirao na kreditna osiguranja da prošire svoju paletu proizvoda.
- HBOR nam treba kao banka u odnosu s kupcem naših proizvoda na novim proizvodima. Sva izvozno-kreditna osiguranja nude slične uvjete, traže bankarsku garanciju od kupca i tom kupcu ne treba kredit HBOR-a, takvi će kupci to riješiti na svoj način. Znam da to povećava rizik, ali naši kupci su najčešće državna i gradska poduzeća i u takvom slučaju možda se može naći drugačiji model kontrole rizika – rekao je Bahun.
Novoizabrana predsjednica Bernske unije, najvećeg udruženja izvozno-kreditnih osiguravatelja, i direktorica španjolske Cesce, četvrtog po redu igrača na tom globalnom tržištu, Beatriz Reguero Naredo dala je procjenu razvoja ovog globalnog tržišta.
- Osiguranje izvoza raste i to je trend. No, činjenica je da se biznis mijenja i da imamo u portfelju sve više javnih rizika, a ne samo korporativnih i privatnih rizika. To je dobro, ali zahtjeva drugačiji pristup procjeni rizika i naplati – rekla je Beatriz Reguero Naredo.
Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko i izvršni direktor Atradiusa Niek van der Beek der potpisali su na konferenciji sporazum o suradnji dvije tvrtke na području izvozno-kreditnog osiguranja.