Iako imaju potencijal za brz rast i posluju u industrijama u kojima je to imperativ, neke male hrvatske tvrtke ne žele se izlagati mogućim rizicima koje on donosi. Njihov je izbor umjeren i kontroliran rast, ali samo do granica koje može podnijeti njihov poslovni model. Takvu skromnost u biznisu komentira ekonomska stručnjakinja i profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Marijana Ivanov:
Istina je da postoji stalan pritisak za rast BDP-a, izvoza, prihoda i dobiti poduzeća, tržišnog udjela... No ako je to trend koji diktira domaće i međunarodno tržište i zahtijevaju investitori na tržištu kapitala – koja je onda alternativa? Ako poduzeće ne raste, pregazit će ga konkurencija. Može ostati i bez dijela tržišta na kojem se etabliralo. Rastom poduzeća mogu postati produktivnija, koristiti se prednostima ekonomije obujma, većim popustima u nabavi ‘inputa‘, čime njihov ‘output‘ postaje konkurentniji, zaposlit će kvalitetnije radnike...
No, jasno, postoji i rizik preinvestiranja, prekomjernog zaduživanja radi financiranja rasta, uz rizik da ulaganja neće donijeti dostatne povrate u odnosu na troškove financiranja te druge rizike i troškove koje donosi rast i pretvorba manjih u veća poduzeća. U kontekstu rasta tu je svakako rizik ulaženja u preglomazne projekte i poslove za koje vlasnici kapitala/poduzetnici/menadžeri nemaju kapaciteta, a taj ljudski kapacitet je čak i važniji od financijskog.
S druge strane, ne zvuči baš previše ambiciozno započeti posao u garaži i ostati u istim ili nešto većim kapacitetima vječno. Inteligentnog, razumnog i ambicioznog pojedinca uvijek vuče nešto više. To je u prirodi duha poduzetništva. Skromnost se u biznisu ne cijeni; ludost u terminima inovativnosti i kreativnosti duha za novi iskorak dodatno je gorivo, ali razum je uvijek ključan. Odgovor o širenju, novim ulaganjima, spajanju s drugim poduzećima ili njihovim preuzimanju mora biti temeljen na računici s racionalno i konzervativno posloženim planom i izvjesnosti njegova ostvarivanja, a sve s ciljem stvaranja veće novostvorene neto vrijednosti, odnosno dostizanja veće produktivnosti.
Produktivnost je svakako dodatan faktor, zbog čega je rast poduzeća poželjan jer visoke stope rasta BDP-a odnosno BDV-a generiraju srednja i velika produktivna poduzeća, a ne mala ili mikropoduzeća. To je ono što u Hrvatskoj zaboravljamo i pogrešno mislimo da ćemo ostvariti gospodarski iskorak i veći rast BDP-a i životnog standarda temeljeno na malom i mikropoduzetništvu. Malo poduzetništvo može biti izvor kreativnosti i inovativnosti, ali teško može biti generator gospodarskog rasta i izvoza po stopama koje su Hrvatskoj potrebne. Gospodarski rast Hrvatske i danas generiraju ponajprije velika i srednja poduzeća.
U novom broju tiskanog i digitalnog Lidera pročitajte sve o tvrtkama koje imaju potencijal za brz rast, ali odbijaju postati velike!