Cijene plina mogle bi rasti već ove godine, budući da se očekuje rast njegove cijene na svjetskim tržištima zbog poremećaja na naftnom tržištu, ali i zato jer se najkasnije do 2021. kad se očekuje teritorijalna deregulacija javne usluge opskrbe plinom, a moguće i deregulacija formiranja cijene u javnoj usluzi. Dodatna neizvjesnost na tržištu plinom izazvana je i odugovlačenjem raspisivanja natječaja za opskrbljivača veleprodajnog tržišta, što je uloga koju u ovom trenutku po sili zakona obavlja HEP.
>>> HERA predlaže model za smanjenje cijene plina kućanstvima od 21 posto
- Cijena plina nikad nije bila jeftinija u posljednjih deset godina, bez obzira što je ove godine viša u odnosu na prethodnu. Kakva će biti cijena koju možemo ponuditi našim kupcima ćemo vidjeti kad postignemo sve potrebne ugovore za ovu godinu – upozorila je članica uprave Prvog plinarskog društva Antonija Glavaš na 33. Međunarodnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji.
Prema aktualnim procjenama i metodologiji, bazična dobavna cijena plina mogla bi ove godine iznositi nešto manje od 19 eura po MWh, a do kraja 2020. godine mogla bi porasti do gotovo 20 eura. O toj cijeni ovisi i cijena po kojoj opskrbljivač veleprodajnog tržišta - trenutno HEP određuje krajnju cijenu, uz premiju i mogućnost korekcije od plus-minus deset posto. No, ako premija ne bude dovoljno isplativa za konkurente u opskrbi plinom, moglo bi se dogoditi da se natječaj raspiše, pa da se nitko ne javi. U tom slučaju bi ga morala odrediti HERA, što vjerojatno znači da bi se HEP morao ponovno baviti ovim rizičnim poslom.
- Tržište se u kategoriji poduzetništva razigralo i otvorilo. Ina je najveći veletrgovac i opskrbljivač i najveći proizvođač prirodnog plina u Hrvatskoj i veliki dio potrošača je vjeran Ini kao najvećem opskrbljivaču. Mislim da je to smjer u kojem treba ići i što se tiče kućanstava, znači omogućiti slobodno formiranje cijena – rekao je Damir Škugor, direktor službe trgovine prirodnim plinom Ine.
>>> Stručnjaci zabrinuti zbog pada proizvodnje plina iz hrvatskih izvora
Sa Škugorom se složio i Marko Blažević, direktor HEP-Opskrba plinom, koji je pritom upozorio da opskrba plinom kućanstvima iznosi najviše 25 posto cijelog tržišta.
- Pozdravljamo namjere deregulacije. Neminovno je da će do toga doći, ostatak djelatnosti već je dereguliran i liberaliziran, kao i druge slične djelatnosti, poput telekomunikacija i opskrbe naftom – rekao je Blažević.
Teritorijalna deregulacija distributivnih područja u javnoj opskrbi trebala bi dovesti i do tržišne konsolidacije. Naime, kad se 1. travnja 2021. godine dereguliraju distributivna područja, svaki će se opskrbljivač moći javiti na natječaj za bilo koje distribucijsko područje, što znači da je moguće i da jedan opskrbljivač natječajno osvoji teritorij cijele države. Pripreme igrača za to već su počele.
- Već sad napraviti pripreme da tad budemo konkurentni. Ako ne budemo konkurentni, možda neće više biti manjih opskrbljivača, možda će nestat će se s hrvatskog tržišta. Ako nećeš biti lovac, bit ćeš lovina. Naša strategija je zauzeti dio opskrbnog kolača, svoj dio želimo zadržati i baviti se opskrbom - rekao je direktor Međimurje-plina Nenad Hranilović.
Direktori HEP-a i PPD-a također su izrazili namjere širenja distribucijske mreže. Svi su izgledi da će deregulacija upravljanja distributivnim područjima biti jako tržišno zanimljiva.