Dio ministara procjenjuje da premijer, zbog situacije oko Agrokora, neće uskoro krenuti s prodajom dionica HEP-a, a da će biti sve glasniji oni koji će tražiti da se HDZ vrati svom početnom stavu – protivljenju prodaji najvažnije domaće kompanije, javlja Novi List.
Ministar državne imovine Goran Marić izjavio je da nema nikakve potrebe za privatizacijom Hrvatske elektroprivrede, što je prvo iznošenje stava nekog iz Vlade nakon dugo vremena o protivljenju privatizacije HEP-a.
- HEP nije u mom resoru, nisam u Skupštini HEP-a, niti u Nadzornom odboru, tako da ne znam. Osobno mislim da nema potrebe za tim, kazao je Marić odgovarajući na pitanje hoće li država ići u privatizaciju HEP-a.
>>>Konkurenti HEP-a trpe gubitke, upozoravaju na ‘kraj tržišne utakmice’
Dodaje i da ako HEP ima potrebu pronaći novac za određene investicijske projekte za koje nema sredstva, onda se može privatizirati do 25 posto, ali da sama prodaja, bez ikakvog projekta, nije dobra.
Vlada je krajem 2016. godine prvi puta iznijela privatizaciju HEP-a prodajom 25 posto dionica putem inicijalne javne ponude kao način pribavljanja sredstava kako bi se ostvarila premijerova najava otkupa MOL-ovih dionica u Ini.
HDZ je prije toga u svim svojim programima iznosio jasan stav da se protivi privatizaciji bilo jedne dionice HEP-a. Iako se u međuvremenu prestala povezivati s otkupom Ininih dionica, prodaja 25 posto dionica HEP-a ostala je opcija sadašnje Vlade, koju je od početka ulaska u Vladu podržavao i HNS.
>>>Sve po planu: Istekao rok za prijave savjetnika za otkup Ine
Još u doba dok je HNS bio dio Milanovićeve Vlade, zalagali su se za prodaju dionica uz objašnjenje da bi društvo tako steklo novac za akvizicije srodnih kompanija u regiji.
Različite ideje
Ministrica Dalić u više je navrata istaknula da je izlazak HEP-a na burzu, kao i izlistavanje ostalih državnih kompanija na burzi jedan od načina da se poboljša sustav upravljanja, a da se od toga istodobno kroz dionice i dividende ima koristi.
Poznato je da su ona i Goran Marić nerijetko zastupali različite ideje vezano uz privatizaciju, te da imaju različit stav kada je u pitanju najvažnija tvrtka u državnom vlasništvu. Međutim, koji je točno stav vlade premijer Plenković nikada nije jasno kazao.
>>>Ćorić imenovan novim članom Glavne skupštine HEP-a
Također, nije poznat ni službeni stav HNS-a, kao ni resornog Ministarstva zaštite okoliša i energetike, čiji je čelnik Tomislav Ćorić o javnoj ponudi HEP-ovih dionica dosad rekao samo da to više nije proces povezan s otkupom dionica Ine.
Inače, Ćorićevo ministarstvo je u studenome predstavilo prijedlog Zakona o vodama koji omogućuje povratak vodnih građevina poput hidrocentrala pod okrilje HEP-a, a ne države, što je također jedan od preduvjeta za privatizaciju.
Niska zaduženost
Zahvaljujući niskoj zaduženosti HEP dosad nije imao problema s kreditiranjem svojih investicija. Bez problema je osigurao kredit za projekt Plomin, od kojeg je u međuvremenu odustao, pa ni kredit nikada nije realiziran.
Trenutno je najizgledniji i najvažniji projekt HEP-a, od svih koje predstavlja na službenoj stranici, hidrocentrala Kosinj vrijedna 500 milijuna eura. No, izgradnja hidrocentrale planirana je uz privatnog partnera i uz zaduženja. Dvije trećine vrijednosti tog projekta HEP je u nekoliko posljednjih godina kroz uplatu dijela dobiti preusmjerio u državni proračun.
>>>Petrov: Priča o otkupu INA-e, zapravo je bila priča o prodaji HEP-a
Ministri nerado govore o mogućoj privatizaciji, jedino ističu da se za to uglavnom zalagala ministrica Dalić, te iako službena odluka Vlade nikada nije donesena, o tome se unutar nje svakako jest raspravljalo.
S obzirom na trenutnu političku situaciju oko Agrokora, dio ministara procjenjuje da premijer neće tako skoro krenuti u prodaju dionica HEP-a, a da će biti sve glasniji oni koji će tražiti da se HDZ vrati svom početnom stavu u kojem se protivio prodaji najvažnije domaće kompanije.