Poznati i uspješni dubrovački poduzetnik savjetuje svojim kolegama da nakon svakih šest godina uzmu godinu dana odmora. ‘One koji to ne učine, najčešće viđate zapletene kao pilad u kučinama i bogati su samo prema knjigama i računima‘, tvrdi poduzetnik.
Da ipak ne bi bilo prevelike zablude, riječ je o savjetu iz 16. stoljeća. Dubrovački poduzetnik o kojemu je riječ zvao se Benedikt Kotruljević, a savjet je iz reprinta njegove ‘Knjige o umijeću trgovanja‘ koju smo s partnerima izdali u povodu 600. obljetnice autorova rođenja. U 21. stoljeću zaista bi se samo rijetki poduzetnik mogao godinu dana odmarati a da mu posao nepovratno ne propadne. Ali ako već u biznisu ne postoji ona poznata profesorska studijska godina, Kotruljevićev savjet ipak se može prilagoditi i primijeniti.
Igrati na dvije ploče
Prelazak iz 2016. u 2017. prilika je da svaki poduzetnik odvoji dan-dva za saldiranje prošle i pripremu za poslovnu godinu koja dolazi. Prvi dan ne bi bilo loše u miru još jednom iščitati sve prognoze koje su se pojavile ovog prosinca. Od Vladinih preko HUP-ovih, HUB-ovih do HNB-ovih makroekonomskih prognoza. A drugi dan vidjeti na koji se scenarij kladiti.
Moguća je taktika maksimirati dobit na domaćoj uvećanoj potražnji i tako financirati pripremu za iskorak izvan granica. Kad kod kuće opet bude zavladalo neplaćanje, dobro će doći isporuke u inozemstvo.
Sve upućuje na to da bi bilo mudro igrati na dvije ploče. Iskoristiti vrlo vjerojatni rast BDP-a od tri posto u 2017., možda i u 2018., ali usporedno, ako vaša tvrtka nije među samo 13 posto hrvatskih poduzeća koja izvoze, bilo bi mudro započeti neke poslovne operacije izvan granica zemlje. Ako nakon lokalnih izbora Plenkovićeva vlada ne napravi radikalan zaokret u svojoj ekonomskoj politici, i sljedeća će recesija, kada dođe, a sigurno mora doći, gadno pogoditi tvrtke koje će se usredotočiti samo na rast osobne potrošnje. Koja je odabrana da bude generator rasta BDP-a.
Tvrtke koje danas izvoze 80 i više postotaka svoje proizvodnje nemaju previše dvojbi. Moraju dalje kao i do sada. Porezna politika i dalje će jednako tretirati uvoznike kokošjih jaja iz Poljske i domaćeg proizvođača kokošjih jaja koji bi ih htio prodavati izvan Hrvatske. A ni od tečajne ili monetarne politike ne treba očekivati promjene. Politika je spremna županijama i općinama nadoknaditi gubitke zbog porezne reforme, ali izvoznicima se ne nude nikakve kompenzacije. Oni su naviknuti na to da urod u kratkom razdoblju uzleta potražnje na domaćem tržištu nije za njih, ali tješe se da se njih, kada dođe recesijska zima i kad počnu propadati oni koji igraju samo na zadovoljavanje osobne potrošnje u zemlji, to neće ticati. Svijet je velik. Ako se proglasi embargo na izvoz u Rusiju, potegne se u Aziju...
Vraća se inflacija
Oni koji ne izvoze, trebali bi već sada provjeriti koliko rade s izvoznicima. Može se biti i izvoznik ‘iz druge ruke‘. Moguća je taktika maksimirati dobit na domaćoj uvećanoj potražnji iduću godinu-dvije i tako financirati pripremu za iskorak izvan granica. Mnogima je jasno kako će 2017. država još jedanput srljati u pogrešnom smjeru, ali kad zdravi dio gospodarstva i dalje nema utjecaja na politiku, što se može. Ako ne možeš spasiti zemlju, spasi bar svoju tvrtku i zaposlenike.
Tko od poduzetnika uspije dobiti kredit uz fiksne kamate – napravio je dobar posao. Kamate bi u 2017. kod kuće trebale još padati, ali već iz američkog FED-a kreće hladna ciklona povećanja kamatnjaka.
Veliki su izgledi da će osobna potrošnja u 2017. znatno rasti. Porezna reforma daje potrošnji kao generatoru rasta vjetar u leđa. Uvoz će rasti prema lijepim stopama. HNB-ovi podaci upućuju na to da je stanovništvo zaboravilo lekciju i da opet uzima kredite (bit će za koju godinu posla za Živi zid kad krene nova serija ovrha i deložacija...).
Kad je o kamatama riječ, tko od poduzetnika uspije dobiti kredit uz fiksne kamate – napravio je dobar posao. Kamate bi u 2017. kod kuće trebale još padati, ali već iz američkog FED-a kreće hladna ciklona povećanja kamatnjaka. Tu slika ipak nije čista jer, globalno, više kamate vode svijet u brzo usporavanje rasta. Iz HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza valja uočiti najavu da će se u sljedećoj godini deflacija (‒1,2 posto) prometnuti u inflaciju (+1,6 posto). Ne izgleda mnogo, ali oni koji u strukturi troška imaju veći udio troška energije, mogli bi se začuditi kamo je ispario dio očekivane dobiti.
Na kraju da ponovimo lekciju: iskoristiti rast utemeljen na osobnoj potrošnji, investicijama ‘futranima‘ povlačenjem novca iz fondova Europske unije i povećanoj potrošnji države, ali ne biti samo dio krda. Kada kod kuće bude opet zavladalo neplaćanje (bilo bi lijepo vidjeti da HDZ-ova vlada jedanput ne ostavi iza sebe eskaliranu nelikvidnost), dobro će doći isporuke u inozemstvo. Koje se plaćaju u roku.