Petar Preradović u uvodnoj je strofi pjesme ‘Mujezin’ upozorio kako ‘stalna na tom svijetu samo mijena jest’, a nešto slično tomu poručio je i grčki filozof Heraklit izrekom ‘Panta rei’, sve teče. Te se tvrdnje davno umrlog pjesnika i filozofa pokazuju itekako točnima kad se primjene na trendove u današnjim komunikacijama.
Doslovce sva istraživanja koja su u posljednjih nekoliko godina provedena u području komunikacija, naime, upozoravaju na sljedeće fenomene: 1) budućnost pripada integriranim komunikacijama; 2) sve će se više gubiti razlika između plaćenih, zarađenih i posjedovanih medija; 3) prosječnom korisniku medija u budućnosti sve će manje biti važan izvor informacije i vjerodostojnost tog izvora; 4) najvažnije vještine budućih komunikatora bit će pričanje priča na digitalnim platformama (tzv. digitalni ‘storytelling’), vještina mrežnog slušanja te s time povezana vještina analize i upotrebe velikih skupova podataka (engl. big data) te upravljanja njima.
Otkrića istraživanja
Primjerice, istraživanje o budućnosti PR agencija koje je proveo Public Relations and Communications Association Limited 2013. pokazalo je sve veću važnost integriranja komunikacija i uloge digitalnih komunikacija te analitike digitalnih podataka kao važnog instrumenta za mjerenje uspješnosti agencijskih odnosa s javnošću. Posebno je istaknuta važnost povezivanja strategije brendiranja, kreativnosti oglašavanja i digitalne interaktivnosti s vještinom pričanja PR priča u stvarnom vremenu kao ključnih komponenata za uspješno integriranje komunikacija.
>>>Liderov specijal PR – odnosi s javnošću: Vodič za proboj u zaslužene i nezaslužene medije
Slične rezultate pokazalo je istraživanje globalnih komunikacija koje je 2017. proveo USC Annenberg School for Communication and Journalism. Ključno otkriće iz istraživanja visok je stupanj konvergencije funkcija odnosa s javnošću i marketinga, vještina digitalnog ‘storytellinga’ rangirana je iznad svih ostalih PR vještina, a slijede mrežno slušanje i upotreba skupova velikih podataka.
Kombinacija tih vještina ilustrira brze promjene s kojima se industrija odnosa s javnošću suočava u novije vrijeme. Slične trendove predviđa i Europska komisija u dokumentu ‘Digitalizacija europske industrije’ iz travnja 2016. tvrdnjama kako je digitalni sadržaj jedan od glavnih pokretača rasta gospodarstva i kako će izdaci za digitalne zabavne sadržaje i medije u sljedećih pet godina rasti po godišnjoj stopi od približno 12 posto.
Stalno usavršavanje
Sve se to događa u okružju sve veće konvergencije različitih medija, medijskih kanala i platformi; u sklopu tog procesa sve je važnija proizvodnja digitalnih medijskih sadržaja za različite komunikacijske kanale, posebice interaktivne platforme i društvene mreže koje postaju primarni izvor informiranja, komunikacije i zabave te važni kanali za obrazovanje, kulturnu razmjenu i spoznaju svijeta. Ta je perspektiva za mnoge hrvatske komunikatore velik izazov jer podrazumijeva kontinuirano usavršavanje u područjima u kojima još nisu razvijeni kvalitetni edukativni programi.
VERN’OV specijalistički diplomski stručni studij Upravljanje poslovnim komunikacijama jedini je hrvatski studij integriranih komunikacija koji prati i prepoznaje stalne promjene koje se događaju na tržištu komunikacija.
Edukativnih programa ima, ali se provode ‘ad hoc’, parcijalno, bez logičnog povezivanja tradicionalnih PR-ovskih vještina ‘pitchanja’, upravljanja sadržajem (engl. content management) ili dobroga starog PR-ovskog ‘storytellinga’ primijenjenoga na nove, digitalne medije.
VERN’ov specijalistički diplomski stručni studij Upravljanje poslovnim komunikacijama jedini je hrvatski studij integriranih komunikacija koji prati i prepoznaje stalne promjene koje se događaju na tržištu komunikacija te prilagođava svoj sadržaj tim promjenama pripremajući komunikatore za sve izazove integriranoga digitalnog komunikacijskog okružja.
Autor: Mirela Holy, voditeljica specijalističkoga diplomskog stručnog studija Upravljanje poslovnim komunikacijama, Veleučilište VERN.