Mirko Habijanec: Predsjednik uprave Radnika neće dopustiti da tvrtka ode u neželjene ruke

U križevačkoj građevinskoj tvrtki u tijeku je vlasničko preslagivanje. Namjerava se otkupiti trideset posto dionica nad kojima Radnik nema kontrolu i prodati ih ljudima koji će biti više zainteresirani za tvrtkin razvoj

Premda joj ime zvuči ‘socijalistički‘, pa je mnogi percipiraju kao nekakav jedva preživjeli ostatak iz prošlih vremena, građevinska tvrtka Radnik iz Križevaca tehnološki je jedna od najopremljenijih u sektoru visokogradnje u Hrvatskoj, a kontinuirani rast poslovnih prihoda doveo ju je među pet najvećih građevinskih tvrtki. Što se imena tiče, za Radnik važi ona latinska ‘nomen est omen‘.

– Budućnost Radnika je u radu. Zbog toga se tako i zove. Imali smo ambicija u vezi s promjenom imena, ali nismo to dopustili iako je Nijemcima teško izgovoriti naziv naše tvrtke. Ako hoće s nama raditi moraju to naučiti kao što i mi moramo učiti njemački kad dođemo k njima – ističe Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika.

Prema njemačkim pravilima

Kad je 1997. došao na tu poziciju, Habijanec se poslužio iskustvom stečenim u Njemačkoj, gdje je proveo dvadeset godina na Radnikovim gradilištima. Tvrtka je konsolidirana prema njemačkim pravilima, organizirana je u sektore, a nabavljena je i najnovija njemačka tehnologija, čime je omogućena veća konkurentnost na hrvatskom graditeljskom tržištu. U to je vrijeme Radnik imao 200 dioničara, zaposlenih i umirovljenika. Danas ih je 40, s time da je Habijanec najveći dioničar, ali ne i većinski vlasnik.

– Tijekom privatizacije bilo je interesa sa strane za preuzimanje tvrtke, ali imali smo dovoljno jak inženjerski kadar da ne dopustimo da se skrene na putove koji nisu dobri za tvrtku. Uvijek smo se okretali našem osnovnom znanju, građenju i visokogradnji i onomu što smo naučili u Njemačkoj, gdje smo prisutni već više od 50 godina, a to je da je važna uža specijalizacija, radi ono što znaš, i u tom smo se pravcu usmjerili – ističe Habijanec.

Prošle godine prihod tvrtke bio je 460 milijuna kuna, a ima 400 zaposlenih, od čega stotinu u poslovnoj jedinici u Njemačkoj. No to nije sve, Radnik posjeduje još nekoliko manjih tvrtki: Radnik-Plin, Bistru iz Đurđevca, a u njezinu 70-postotnom vlasništvu je Hidroing iz Varaždina.

Radnik je vlasnik i hotela Kalnik u Križevcima, kamenoloma u Vojnovcu, a ima udjele i u nekim drugim tvrtkama. Zajedno sa svim tvrtkama u svojem vlasništvu Radnik trenutačno zapošljava 570 radnika, a ukupni prihod grupe Radnik prošle je godine iznosio oko 560 milijuna kuna.

Habijanec ističe da je ta tvrtka uspjela jer ni u bivšoj ni u ovoj državi nije bila pod utjecajem politike. On je diplomirani inženjer građevine i dulje je od 40 godina u tvrtki, od čega je 20 godina proveo na gradilištima u Njemačkoj, gdje je Radnik radio na nekim od najvećih građevina u Europi: Messeturmu, podzemnoj garaži u zrakoplovnoj luci i poslovnom kompleksu ML-58 u Frankfurtu, Telekomu u Bonnu, gradskoj vijećnici Berlin-Mitte, stambenom kompleksu Hennef sa 150 stanova.

Radio je Radnik i u Luksemburgu na zgradama banke i sveučilišnog centra. Dug je popis građevina na kojima je radio i radi u Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj. Trenutačno gradi hotel Hvar na Hvaru vrijedan 150 milijuna kuna, a nedavno je završio gradnju dvaju hotela: Pinije u Poreču, posao vrijedan 80-ak milijuna kuna, i Parka u Rovinju.

Politika gora od krize

Radnik je uspješno prebrodio ekonomsku krizu, koja je najviše pogodila graditeljski sektor, ostalo mu je nešto nenaplaćenih računa, zbog čega se spori s javnim sektorom za koji je obavio neke poslove. No Habijanec ističe da bi to trebalo biti riješeno u korist tvrtke jer se obavljeni rad mora platiti bez obzira na to što o tome misli neki državni birokrat.

– Krizi se morate prilagoditi, bilo je teško, ali i izazovno. Nismo je osjetili kao druga tržišta, te su priče malo napuhane. Kriza nije imala toliko veliki utjecaj na naše tržište koliko naša politika koja je napravila veliki javni dug – objašnjava Habijanec ističući da se taj novac potrošio velikim dijelom na neprofitne poslove umjesto na stvaranje novih radnih mjesta.

– Za to su isključivo krivi političari i kad bi se mene pitalo, zabranio bih javno zaduživanje i nove obveze iz proračuna koje nisu ekonomski opravdane, pa i mnoga prava. Kad je riječ o nekim novim pravima, uvijek treba reći iz koje će se stavke proračuna to platiti, moraju li to platiti porezni obveznici ili ide na javni dug – napominje Habijanec, koji je ujedno i predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu.

Pomlađivanje Uprave

No ono što trenutačno najviše zaokuplja Upravu Radnika preobrazba je postojećeg u budući vodeći kadar tvrtke, priprema zamjene kompletne Uprave mlađim ljudima. Habijanec ističe da se već zna tko će doći na njegovo mjesto te da je riječ o kadru koji će moći uspješno voditi tvrtku stvaranu sedam desetljeća.

Usporedno s pripremom nove uprave, u Radniku teče još jedan iznimno važan proces vezan uz preslagivanje vlasništva. Habijanec ističe da je neko vrijeme nakon privatizacije vlasnička struktura bila u rukama onih koji su radili u tvrtki, ali sad je 30 posto dionica izvan tvrtke.

Cilj je te dionice otkupiti i prodati novim ljudima kako bi imali veći interes razvijati i voditi tvrtku u budućnost.