Novi događaji u ekonomici energetike do nas dolaze često kao pikantne informacije u koje još ne vjerujemo da su najava velikih događaja. Moć energetike ili energetika moći u našoj svijesti i dalje pripada globalnom nadmetanju moćnih i uglavnom u tome ne vidimo svoju ulogu.
U posljednja dva tjedna izdvojio bih četiri informacije koje ocrtavaju nove tendencije.
Najprije je objavljena informacija s američkih burzi elektroenergije da je prvi put cijena električne energije proizvedena iz vjetra jeftinija od one proizvedene iz ugljena. Na stranu to što je riječ o opovrgavanju scenarija predsjednika Trumpa koji je započeo mandat izjavom da će SAD izvoziti ugljen i tako otvarati nova radna mjesta. Srećom da je demanti takvih obećanja došao upravo s američkih burzi, a ne od europskih, ruskih ili kineskih političara jer se burzama vjeruje.
>>>U fokusu ulagača u javnom sektoru nekretnine i obnovljivi izvori energije
Tranzicijski plin
Nakon toga slijedila je informacija da je Trump na uvoz solarnih ploča iz Kine uveo 30-postotnu carinu. Zanemarimo da je time Amerika još dublje gurnuta u protekcionizam. Ne mislim da je američki globalizam ikada bio lišen sebičnih interesa. Interesi su uvijek bili proglašavani nacionalnima, a ovaj put to je završilo porezom na solare. U američkoj energetici te su informacije samo potvrdile svitanje novog dana. Obnovljivi izvori energije postali su komercijalna djelatnost. Obećavana budućnost time je ostvarena prije dva tjedna.
U SAD-u je vjetar postao jeftiniji od ugljena, Trump uvodi 30-postotnu carinu na kineske solarne ploče, 50.000 australskih kućanstava postavlja solare i zajedno će biti jedna od većih elektrana, a Njemačka ubrzava prelazak na obnovljive izvore. Uvode se nove tehnologije, nova znanja i nove ekonomije.
No slične novosti dolaze i iz drugih dijelova svijeta. U Australiji 50.000 kućanstava postavlja solare, odriču se individualne potrošnje i svi zajedno bit će jedna od velikih elektrana.
>>>Planira se izgradnja gargatuanskog umjetnog otoka oko kojeg će se nalaziti vjetroelektrane
U Europi, pri potpisivanju koalicijskog dogovora za formiranje nove njemačke vlade, SPD je uvjetovao i dobio zaoštravanje plana za obnovljive izvore, koji bi do 2030. trebali davati 65 posto energije umjesto do sada planiranih 50 posto. To je vrlo velika promjena u planovima jedne od najvećih ekonomija svijeta, ali i svjedočanstvo da europska socijaldemokracija nije potpuno izgubljena kad je riječ o njezinu indentitetu.
Naravno da je to udar po ugljikovodičnim izvorima energije, prije svega ugljenu, a nakon toga i plinu. Plin postaje osnovno tranzicijsko gorivo koje mora osigurati redovitu proizvodnju iz obnovljivih izvora. Uravnoteženju energetskih su stava poslužit će sljedećih deset, trideset ili više godina dok se ne razviju nove tehnologije. Njegova će potrošnja do 2030. možda rasti i do 24 posto, ali će rast iz obnovljivih izvora biti višestruk. Obistinjuje se izreka da kameno doba nije prestalo zbog pomanjkanja kamena. Ni naftno doba, očito, neće prestati zbog nestanka nafte. Uvode se nove tehnologije, nova znanja i nove ekonomije.
>>>Solarna energija sve jeftinija, upola povoljnija od fosilnih goriva
Hrvatska se ponosi s 27 posto energije dobivene iz obnovljivih izvora i time da smo dostigli planirani prag od dvadesetak posto. Europski autoriteti tapšu nas po ramenu, a istodobno smo prevelik uvoznik električne energije. Dio dobiven iz vodenog potencijala uglavnom je naslijeđe iz bliže prošlosti uz hvalevrijedne modernizacije provedene u međuvremenu. Sve drugo smo platili preskupo. Povlašteni otkup elektroenergije dobivene iz vjetra plaćamo i tri puta skuplje od standardne cijene. Pritisak investitora toliko je jak da im je vrijeme otkupa produljeno. A sve to plaćaju potrošači.
Povlašteni otkup elektroenergije iz vjetra plaćamo i tri puta skuplje od standardne cijene. Pritisak investitora toliko je jak da im je vrijeme otkupa produljeno. Strani trgovci kod nas sve teže to ugrađuju u cjenike i prestali su ugovarati nove isporuke. Zaustavljanje razvoja tržišta uskoro bismo mogli platiti na najteži način.
Strani trgovci kod nas sve teže to ugrađuju u svoje cjenike, upozoravaju da to može izdržati samo HEP i tvrde da je to HEP-ovo maslo. Kažu da su prestali ugovarati nove isporuke. Traže da im se skine taj teret, da ga preuzme netko drugi. Zaustavljanje razvoja tržišta u energetici uskoro bismo mogli platiti na najteži način.
>>>Trump: Imam puno problema s ‘jako, jako nepravednom’ trgovinskom politikom EU
Vjetar bez rizika
Kod nas je proizvodnja vjetroenergije od 2010. porasla čak 15 puta. HROTE je sklopio ugovore o otkupu elektroenergije po povlaštenim cijenama s 22 proizvođača. U vjetroelektranama je zaposlen minimalan broj radnika, obično samo direktor, ili uopće nema zaposlenih. Oprema je gotovo sva iz uvoza. Ulaganje u vjetroelektrane u uvjetima povlaštenih cijena za investitore je sada posao bez rizika. Otvoreno je pitanje zašto država čuva te neodržive odnose, zašto proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dodatno ne liberalizira i zašto ne potakne nove ulagače. A ima sve više stručnjaka koji pitaju zašto se time ne bavi sam HEP, već obilato nagrađuje strane investitore s kojima su jako povezani razni domaći ljudi.
Kao kod posljednjeg boravka g. Šefčoviča, povjerenika EU, i govora premijera Plenkovića svi se zauzimamo za europsku energetsku strategiju, energetsku uniju i zapisana načela. To svakako jesu čista energija, njezina dostupnost, ali i jeftina energija. A o doprinosu BDP-u da i ne govorimo.