Izgledi za svjetsko gospodarstvo danas su još sumorniji no što su bili u listopadu, posebno u Europi, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Pogoršanje u MMF-u pripisuju postroženoj monetarnoj politici kojom središnje banke pokušavaju obuzdati tvrdokorno visoku inflaciju, te slabašnom rastu u Kini, kontinuiranim poremećajima u nabavi i nesigurnoj opskrbi hranom zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Međunarodni je zajmodavac u listopadu blago snizio prognozu svjetskog gospodarskog rasta u 2023., s 2,9 na 2,7 posto.
Pokazatelji ‘potvrđuju da su izgledi sumorniji, posebno u Europi‘, objavio je MMF na blogu uoči samita čelnika skupine G20 u Indoneziji.
Indeksi menadžera nabave koji mjere aktivnost u industriji i uslužnom sektoru signaliziraju slabost u većini velikih gospodarstava u sastavu G20. Aktivnost klizi prema negativnom području, a inflacija je i dalje visoka, ističu u MMF-u.
Zaoštravanje energetske krize u Europi ozbiljno bi naškodilo rastu i dodatno bi potaknulo rast cijena, a ako razdoblje visoke inflacije potraje, središnje banke mogle bi podići kamatne stope više no što se očekuje, a uvjeti za financiranje mogli bi biti postroženi.
To pak donosi veći rizik dužničke krize za ranjiva gospodarstva, upozoravaju u MMF-u.
Tim rizicima pridružuju se i fragmentacija globalnog gospodarstva i vremenske nepogode, zaključuju.