Iako su Hrvati uvjereni da Rumunjska grabi naprijed i postaje balkanski tigar, dok hrvatski građani bježe u uvjerljivo najvećem broju van, sami Rumunji izgleda i nisu toliko uvjereni u to, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata o postotku europskih građana koji žive izvan matične države.
Rumunjska na tablici koju se kolokvijalno smatra pokazateljem ‘odljeva mozgova‘, uvjerljivo vodi s 19,7 posto državljana koji žive u drugoj članici Europske unije, a slijede ju Litva s 15 i Hrvatska s 14 posto. S druge strane, Nijemci su ‘najnepokretniji‘ s obzirom da ih tek jedan posto živi izvan domovine, dok su Britanci i Šveđani tek neznatno mobilniji s 1,1, odnosno 1,3 posto građana u drugim članicama.
>>> Škole stranih jezika: Traže se profesori švedskog, danskog i norveškog koji se još nisu iselili
Ukupno gledano, 3,8 posto radno sposobnih Europljana (od 20 do 64 godine starosti) živi u nekoj drugoj članici, pri čemu su oni s tercijarnom razinom obrazovanja (nakon srednje škole) uglavnom mobilniji od ostatka populacije. Jednako tako, stopa zaposlenosti, gledano na razini Unije, viša je kod onih koji su izvan matične zemlje od ukupne populacije (76,1 posto u usporedbi sa 72,1 posto ukupne zaposlenosti na razini EU-a).
Posebno je zanimljiv zato podatak da Hrvatska spada u šest članica u kojima tercijarno obrazovanje prevladava među onima koji ostaju, što sugerira da zemlju više napuštaju slabije kvalificirani kadrovi u usporedbi s većinom članica. Hrvatska je zato odmah iza Grčke po kriteriju stope zaposlenosti, odnosno 79,8 posto državljana Hrvatske zaposleno je u drugim članicama uspoređeno sa 63,6 posto kod kuće.