U studenom prošle godine nastavljen je trend godišnjeg pada kredita trgovačkim društvima za obrtna sredstva i za investicije, koji je započet još u svibnju 2012. godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), prema kojima je vrijednost tih kredita krajem tog mjeseca bila na razini od 65,8 milijardi kuna.
Podaci HNB-a o distribuciji kredita kreditnih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima pokazuju da su oni, uz blagi mjesečni rast od 99 milijuna kuna ili 0,2 posto, krajem studenoga lani bili 2,7 milijardi kuna niži nego nego u istom mjesecu lani. To predstavlja godišnji pad od 4 posto.
Posljedica je to, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), kontinuiranog razduživanja prisutnog kod obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koje je, s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima, prisutno od sredine 2012. godine.
>>>Nakon tri godine udio ‘loših’ kredita pao ispod 15 posto
Tako su se ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva krajem studenog 2016. spustili na 34,5 milijarde kuna, zabilježivši mjesečni pad od 0,2 i godišnji od 3,5 posto. Krediti poduzećima namijenjeni za investicije u studenom su, pak, iznosili 31,2 milijarde kuna i premda su na mjesečnoj razini zabilježili rast od 153 milijuna kuna ili 0,5 posto, na godišnjoj su nastavili s padom, i to za 1,5 milijardi kuna, odnosno 4,5 posto.
Rast kunskih kredita
Promatrano prema valutnoj strukturi, posljednji podaci HNB-a pokazuju da je od veljače 2016. godine prisutan trend godišnjeg rasta kunskih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije, dok istovremeno devizni krediti poduzećima, uključujući i kunske s valutnom klauzulom, nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini.
Posljedično raste i udio kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije, koji je krajem studenog dosegnuo 37 posto ili 4,5 postotnih bodova više nego krajem 2015. godine.
Iz RBA podsjećaju da je povećana potražnja za kreditima u domaćoj valuti u prošloj godini bila podržana i monetarnim mjerama HNB-a, odnosno uvođenjem strukturnih i redovitih tjednih repo operacija, čime se povećava srednjoročna ponuda kunskih izvora po konkurentnijim cijenama.
>>>Prve naznake da više od tisuću milijardi eura ECB-a nalazi put do realne ekonomije
"Stoga i s podacima za prosinac prošle godine očekujemo nastavak trenda koji upućuje na razmjerno veće korištenje kunskih kredita koje domaće banke plasiraju poduzećima", zaključuju analitičari RBA.