Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku prošle je godine u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina. Ta je brojka prvi put pala ispod 37 tisuća te je novorođenčadi bilo samo 36 647, što je skoro 900 rođene djece manje nego u 2016. godini.
Ne događa se to zbog emancipacije žena ili zato što sve manji udio žena ima sve manje djece, nego je u Hrvatskoj općenito sve manje žena reproduktivne dobi.
>>>Grabar-Kitarović: Moj najveći interes je demografija, zajedništvo umjesto ideoloških podjela
- Prema analizama, i dalje isti udio žena rađa isti broj djece. Stopa fertiliteta nije opadala, čak je blago rasla. Dakle, naprosto imamo manje žena koje bi mogle rađati i zbog toga je broj rođene djece manji, za Jutarnji.hr je rekao dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.
Najviše novorođenčadi bilo je 2008. i 2009. godine kada se ta brojka kretala oko 44 tisuće, a sve zahvaljujući činjenici da je u tom razdoblju stupio na snagu niz ozbiljnih mjera prije donesene Nacionalne obiteljske politike, kako kaže dr. Čipin, poput delimitiranja rodiljnih naknada, uvođenja pronatalitetnog dodatka i osiguranja besplatnih školskih udžbenika te se dogodila ekspanzija na kreditnom tržištu zbog koje se lakše rješavalo stambeno pitanje.
>>>Dok druge općine stanovnici napuštaju, u Gornji Kneginec dolaze
- To je dokaz da politika može na fertilitet ozbiljno utjecati i kratkoročno, ističe dr. Čipin, dodajući kako se sadašnja populacijska politika provodi parcijalnim i raspršenim mjerama bez jasne strategije i mehanizama za mjerenje učinka.
Broj žena u Hrvatskoj u dobi od 25 do 35 godina, koje rađaju gotovo dvije trećine djece, od 2006. do 2016. godine smanjio se za gotovo 20 tisuća, odnosno 7 posto. S obzirom na to da u službenu statistiku ulaze samo osobe koje su odjavile svoje boravište, pretpostavlja se da je stvarna brojka još i veća.
Ono što Hrvatskoj treba, smatra dr. Čipin, je na podacima utemeljen strateški dokument s ciljanim mjerama koje će se simultano provoditi i pratiti kroz javne indikatore. Također, ističe da u Hrvatskoj nema podataka o tome koliko bi djece ljudi željeli i što bi im konkretno pomoglo u tom ostvarenju.