Mikropoduzetnici su prošle godine ostvarili 10 milijardi kuna izvoza, objavila je Martina Pavelić-Skukan iz FINA-e u nastavku Liderove konferencije o izvozu na predavanju Analiza tržišta i kretanje radne snage.
Broj izvoznika je značajan i povećao se za 11 posto. Najveći broj poduzetnika otpada na mikropoduzetnike, oko 68,5 posto. Oni su ostvarili 10 milijarde kuna izvoza i zabilježili preko 4 tisuće zaposlenih. Očekivano, najviše zaposlenih i dalje imaju velika poduzeća, koja su ostvarila i najveći izvoz pritom zapošljavajući preko 40 posto svih radnika, rekla je Martina Pavelić-Skukan interpretirajući analizu FINA-inih godišnjih izvješća kroz zadnjih 10 godina.
>>>Kavran: U državnim institucija nema nijednog ureda vezanog za izvoz
Gledano regionalno, Grad Zagreb ima najviše poduzetnika izvoznika, dok sve ostale županije zajedno imaju oko dvostruko manje registriranih izvoznika.
Analiziraju li se izvoznici prema djelatnosti, vidi se da prerađivačka industrija predvodi ostale i privređuje preko 68 milijardi kuna. Sveukupno gledajući, broj izvoznika najmanji je bio u 2009., a najveći 2017, dok je broj zaposlenih dosegao najnižu razinu 2012., nekoliko godina nakon nastupanja globalne financijske krize. U proteklih 10 godina vidi se da se broj poduzetnika, a s time i izvoznika lagano povećava, dok to prate i iznosi ukupnih prihoda koji također bilježe lagani porast.
Top lista izvoznika
1.INA
2.PPD
3.Pliva
4.Boxmark
5.Uljanik
Iza toga, uslijedio je okrugli stol na kojem se raspravljalo o nedostatku radne snage u izvozničkim tvrtkama i problemima s kojima se susreću prilikom zapošljavanja ili zadržavanja radnika.
- Nama ne odlaze šivačice, a zapošljavamo preko 500 radnica. Problem koji imamo je što nema priljeva novih šivačica jer se ti kadrovi već odavno ne školuju. Najviše imamo frizerki i bolničarki koje su nam kasnije najbolje radnice, poručio je Ivica Cerovečki iz Kotke.
>>>Drakulić: Izvoz premašio 20% ukupnih prihoda u gospodarstvu
Kotka proizvodi oko 600 odijela dnevno i izvozi preko 90 posto svog proizvoda. Razlog zašto joj šivačice ne odlaze je, kaže Cerovečki, to što imaju solidnu plaću za branšu u kojoj rade, koja iznosi oko 3000 kuna neto, uz prijevoz i topli obrok.
Na to se nadovezao Denis Nemčević iz Spider grupe koji je izjavio da u Spider grupi nije toliki problem odlazak radne snage, nego pronalazak nove i kvalitetne.
- Trebat će nam do stotinjak novih ljudi kada novi pogon bude u funkciji. Unatrag dvije godine otvorili smo ured u Zagrebu i tamo ćemo obavljati dio poslovanja jer se ljudi uglavnom teško vraćaju u Pitomaču nakon studija. Uloga poduzetnika je da se prilagodi situaciji, a ne da prilagođava situaciju sebi, zaključio je Nemčević.
- Nedostatak zaposlenika vidimo kao najveći problem Hrvatske u ovom trenutku. Nije se to dogodilo odjednom, to se odvijalo kroz deset godina loših odluka i trebat će još toliko da se to popravi. Mi to rješavamo tako da ne radimo sa svojim ljudima nego ugovaramo podizvođače na nekim tržištima gdje više nismo konkuretni. U Norveškoj još radimo sa svojim ljudima, ali za neka druga tržišta nismo konkurentni, poručio je Alen Premužak iz Dalekovoda.
>>>Počela Liderova konferencija o izvozu – Izvoz zaslužuje biti vijest!
Kad je riječ došla do mogućeg uvoza radne snage, Darko Pappo iz DIV grupe je izjavio kako su iz brodogradnje prije nekoliko godina krenuli prvi zahtjevi za par tisuća radnih dozvola za inozemne radnike koje je javnost dočekala na nož.
- Htjeli smo se osigurati da možemo isporučiti inozemne narudžbe. Na kraju se ispostavilo da nedostatak radne snage nije bio samo problem brodogradnje, nego cijelog gospodarstva, rekao je.
Na pitanje ima li više Splićana koji žele raditi u škveru, odgovorio je da su zaposlenici DIV grupe dobrim dijelom iz zaleđa Splita, ali da je turizam poremetio odnose.
- Split se u vrlo kratkom roku iz tranzitnog centra pretvorio u turističku destinaciju i sve se promijenilo. Smještaj za nove ljude je veliki problem, jer je teško naći stan za iznajmljivanje koji će biti dostupan cijelu godinu, uključujući i sezonu, rekao je Pappo, nadodavši da je posao iznajmljivanja smještaja i turistička djelatnost općenito ipak jednostavnija i lakša nego rad u brodogradilištu.
>>>Danas u Hrvatskoj – Liderova konferencija o izvozu
Panelisti su se složili da su veće plaće nužne jer je potražnja za radnom snagom velika, ali i da je jednako bitno i porezno rasterećenje plaća.
- U svijetu u kojem je velik problem eksponencijalni rast broja stanovništva, u Hrvatskoj je tema postala demografija. Hrvatska je po BDP-u po stanovniku u 2000. bila na 21. mjestu u Europi, a ove godine smo na 26. mjestu od 27. To je skoro dva desetljeća nazadovanja. Veće plaće su neminovnost, inače će nam radna snaga otići gdje je situacija bolja. Problem koji imamo je nekonkurentno radno zakonodavstvo. Ali ne konkuriraju samo tvrtke, tu je i državna administracija koja mora konkurirati s ostalim državama. EU je svejedno hoće li se raditi luka u Kopru ili Rijeci, ili će se Coca-Cola puniti u Zagrebu ili Mađarskoj. Sve je to Europa, poručio je Đuro Njavro sa ZŠEM-a i dodao da Hrvatska ima deficite u mnogim područjima, pa tako i u obrazovanju i da je trenutno "reforma sveučilišta u Hrvatskoj reforma svih reforma".