Neočekivani rekorderi koji bilježe najveći skok u broju noćenja i turističkih dolazaka su gradovi i mjesta koja nisu na moru, već u dalmatinskom zaleđu, Lici ili na kontinentu. Benkovac i Galovac u Ravnim kotarima, zaleđu Zadarske županije, Lovinac u Lici, Dicmo u splitskom zaleđu i na kontinentu Đakovo, Velika Gorica, Stubičke toplice.
U pojedinim mjestima broj dolazaka i noćenja rastao je za preko 300 posto.
Iako zadovoljni rezultatima pitanje je koliko oni svojom infrastrukturom mogu podržati utrostručeni broj stanovništva i koje investicije u budućnosti moraju poduzeti.
>>>Joško Lokas: Etnoland Dalmati pomiče granice turizma prema unutrašnjosti Dalmacije
Grad Benkovac i područje Bukovice i Ravnih kotara zahvaljujući, kako kažu u njihovoj turističkoj zajednici, jednoj drugačijoj turističkoj priči gdje dominira tradicija, u špici sezone imaju 20 000 turista. To je duplo više od broja stanovnika. U turističkoj zajednici kažu da rezultate zahvaljuju luksuznim kućama za odmor s bazenima koje turisti prepoznaju kao oaze u odnosu na pretrpanu obalu, a ni Biograd ili Zadar im nisu daleko. Stoljetna tradicija Benkovačkog sajma privuče u ljetnim mjesecima do 10 000 ljudi dnevno na živopisnom sajmu na kojem se prodaje sve, od stoke do rukotvorina. U općini kažu da su im gorući infrastrukturni problemi vuku korijene još iz u Domovinskog rata obzirom da je ovo područje bilo okupirano i devastirano, a najveći je problem u povezanosti lokalnim prometnicama obzirom da Benkovcu pripada čak 46 naselja i najveća su općina u Dalmaciji.
Različiti aduti
Selo Galovac relativno je blizu moru, svega nekoliko kilometara iznad Sukošana, a njihov je adut ruralni turizam zbog kojeg u 2016. bilježe preko 300 posto porasta broja noćenja. U općini kažu da bi rezultati bili i bolji da nisu limitirani materijalnim mogućnostima, kao i druge manje općine u ruralnom području. Nemaju ni cjelovito praćenje boravka, smještaja i noćenja, niti ustrojenu turističku zajednicu. Razlog ogromnog povećanja broja noćenja vide u angažiranju mještana u seoskom turizmu, uređenim kućama s bazenima. Osnovni infrastrukturni problemi su nepostojanje turističke zajednice, neuređenost i neizgrađenost lokalnih cesta.
>>>Cappelli predlaže preusmjeravanje novca od boravišne pristojbe u kontinentalni turizam
U malom ličkom mjestu Lovinac broj turističkih dolazaka rastao je u 2016. za čak 290 posto. U općini ističu kako se kod njih, za razliku od obale, turizam sastoji od lovnog, ribolovnog i cikloturizma, a i period godine koji je najjači nije isključivo ljeto. Općina Lovinac ima 1007 stanovnika, a turisti utrostruče taj broj.
>>>Splitsko-dalmatinska županija od cikloturizma očekuje zaradu od 5 milijuna eura u 2017.
U Đakovu kulturu vide kao turistički brend, pa u vrijeme održavanja Đakovačkih vezova dođe 100 000 posjetitelja. Broj stanovnika s prigradskim naseljima je 27 745 stanovnika, a u prošloj godini broj dolazaka rastao je za 95 posto. Razlog porasta vide u brendiranju Đakova kao kulturne destinacije, zbog zaštićenih kulturnih znamenitosti, od katedrale do lipicanaca. Problem vide u nepostojanju centra za posjetitelje, biciklističkih staza, seoskog domaćinstva.
>>>Hrvatska prepoznaje važnost ‘ozelenjivanja’ turizma
Velika Gorica zabilježila je porast broja dolazaka I noćenja od preko 50 posto ponajprije zbog izgradnje novog terminala aerodroma. U lipnja do rujna 2016. imali su 17 000 noćenja što je 30 posto u odnosu na broj stanovnika. S izgradnjom terminala počela je i poduzetnička inicijativa povećanja smještajnih objekata, jer putnici sve češće odabiru Veliku Goricu za svoj smještaj, a uskoro će biti gotov i hotel Garden Hill u centru grada u vrijednosti od 32 milijuna kuna sufinanciranog putem bespovratnih sredstava EU fondova. Poboljšanje smještaja je glavna misija njihove turističke zajednice, ali i revitalizacije stare gradske jezgre, stvaranje prepoznatljivog centra grada, te skoro dovršenje Centra za posjetitelje.