Izazovi dugoročnog planiranja, što je bio naziv posljednjeg okruglog stola na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova‘, za Plivu i njenu vlasnicu Tevu ne predstavljaju poseban problem – prvenstveno zato jer farmaceutska industrija može računati na dugoročni rast potražnje, budući da stanovništvo u svijetu konstantno raste, te ima sve bolju kvalitetu života, a tako i stvara veću potražnju za lijekovima i farmaceutskim proizvodima.
- Farmaceutska industrija je u specifičnoj poziciji. Broj stanovništva raste, ono se urbanizira, stari, što je posljedica i bolje kvalitete života. Očekivani životni vijek se produljuje, a to je jedan od boljih pokazatelja kvalitete života. Posljedica je sve veća potražnja i za našu industriju tu nema problema, jer će postojati kontinuirani rast od 2 – 4 posto godišnje. Farmaceuti imaju jedino pitanje erozije cijena i činjenicu da zdravstveni sustavi ne mogu pokriti sve veći trošak porasta i dugovječnosti stanovnika i potražnje za novim i skupljim lijekovima. Struktura potražnje Plive je gotovo 90 posto iz inozemstva, a Hrvatska je toliko mala zemlja da se ne moramo brinuti zbog pada globalne ekonomije, samo se moramo okrenuti izvozu i izvozim proizvodima – kazao je na okruglom stolu Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive.
Gordana Deranja: Planove za 2017. godinu radimo s više optimizma, ali trebamo zadržati dozu opreza
Što se tiče Hrvatske, Furjan se osvrnuo na rokove plaćanja farmaceutskoj industriji i veletrgovcima lijekovima. Konstatirao je da je Hrvatska po rokovima plaćanja na začelju u Europskoj uniji, uz jedinu konkurenciju Grčke i Rumunjske.
- Bolnice često plaćaju 300-500 dana, HZZO prosječno gotovo 200 dana plaća ljekarnama. Što vi više prodate, drugi vam više duguju i takav je model poslovanja neodrživ – rekao je Furjan.
Osnivač Nanobita Alan Sumina ispričao je zašto je morao otvoriti razvojni centar u Rumunjskoj, te tvrtku u Mađarskoj. Naime, Hrvatska nema sa SAD-om ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a Rumunjska ICT poduzetnicima omogućuje niske poreze na rad i ljude s iskustvom.
Marko Jurčić, izaslanik predsjednice Republike: Izvoz je ključan, moramo ga još više ojačati
- Zanimljivo je vidjeti koliko se ICT sektor u Mađarskoj puno više podržava, 5 posto je, primjerice, porez na dobit za proizvođače softvera s autorskim pravom. A u Hrvatskoj, recimo zakonska rješenja o strateškim investicijama podržavaju stare modele gdje je potrebno kupiti strojeve, itd. Deklarativno se kod nas jako puno priča o ICT-u, ali na papiru to je zapravo jadno. Rumunjska ima, npr., maksimalan porez na dohodak od 16 posto, a u ICT sektoru uopće nema poreza na dohodak. Zbog toga tamo naši zaposlenici imaju veće plaće nego u Hrvatskoj. U Rumunjskoj postoje ICT firme s preko 2 – 3 tisuće zaposlenih i iz tog poola ljudi postoje zaposlenici s traženim vještinama koje možemo privući i omogućiti im veću plaću tim ljudima, rad na zanimljivijim projektima, određene benefite. Na taj način konkuriramo na tom tržištu – kazao je Sumina.
Generalna menadžerica Coca-Cole Maria Anargyrou Nikolić smatra da tržište bezalkoholnih pića u Hrvatskoj vraća povjerenje potrošača, kao i druga domaća tržišta. Smatra da je konačno došlo vrijeme da se provedu reforme i oslobodi puni potencijal Hrvatske.
- Jako mi je drago vidjeti da je Hrvatska izašla iz recesije i da potrošačko povjerenje raste. Jako sam ponosna na potencijal Hrvatske i očekujem da će reforme konačno doći i da će doći rasterećenje poreznih potraživanja. PDV je ekstremno visok, najviši u Europi, kao i drugi porezi vezani uz zaposlenike. Druga stvar koja je potrebna je razvoj turističke infrastrukture, a na kraju treba svakako pojednostavniti birokraciju i tim potpuno osloboditi potencijal Hrvatske – rekla je Maria Anargyrou Nikolić.
Osnivač Klinike Svjetlost Nikica Gabrić, pak, ponešto je ogorčeno komentirao političko stanje u Hrvatskoj. Naprosto, Gabrić smatra da je ekonomija u Hrvatskoj zarobljena u rukama nesposobne politike i birokracije.
Andrej Plenković o ekonomskoj politici nove Vlade: Do 2020. želimo gospodarski rast od 5 posto
- U nas je dobro biti neobrazovan, siromašan i nepošten, mi imamo kulturalni problem biti obrazovani, bogati i pošteni. Sretan sam što ne radim ništa s državom, ni tu niti u regiji. Ja sam zapravo lovac, svaki dan uspješno tražim prilike, a većina poduzetnika su ovisnici o državi. U Hrvatskoj ne postoji privatno zdravstvo, jer se ono događa u državnim bolnicama, samo smo mi licemjeri koji to ne može govoriti. Cijena mita je nešto manja od prave usluge. Za dobru uslugu morate tražiti vezu ili mito. Koliko god to ružno zvuči, vjerujte da danas ljudi koji nas vode ne znaju koji su vitalni pokazatelji stanja ekonomije. Krivci za to smo mi, jer puštamo da nas takvi ljudi vode i mislimo da će nas spasiti. Ne možemo se spasiti, za nas spasa nema. Hrvatska ima 2-5 posto briljantnih pojedinaca kao i svako društvo, ti pojedinci stvaraju privid, a kako da nas vode ljudi koji su nepismeni. Prije Tima Oreškovića nitko nije bio ekonomski pismen, a prije njega Mateša i Valentić. Nažalost, iz mojeg iskustva u inozemstvu mogu reći da nema velike razlike između Hrvatske i susjednih zemalja: Tko nema veze, živi bezveze – zaključio je Gabrić.