Pedeset najmoćnijih predsjednica uprave ove godine ima nešto veću upravljačku moć nego lani. Na listi 300 najmoćnijih je i devet kompanija više nego u 2016. No, njihova upravljačka moć ostala je ista. Prosječna tvrtka s prošlogodišnje liste lani je imala 201 milijun eura prihoda, a ovogodišnja prosječna tvrtka ima prihode od 191 milijun eura.
Među političarkama gotovo da nema promjena u odnosu na prošlu godinu. Najmoćnije su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Više o moćnim Hrvaticama možete saznati u tekstu Željke Laslavić.
Poduzetnici, proračun raste! Žao nam je, ali najviše vam se isplati raditi s državom
Sada kada se ima što štedjeti, to treba činiti, rekla je nedavno potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. No, državni proračun za 2018. je donesen, a raste sve, i prihodi i rashodi. Jer, ima se pa zašto ne trošiti.
Poduzetnici uglavnom nisu impresionirani Vladinim potezima. Osobito ističu izostanak ozbiljnijih reformi i slabašne zahvate u rashodnoj strani proračuna. Od proračunskih stavki više ih zanimaju reforme. No, primjedbe uglavnom daju ‘u offu‘. S najvećim poslodavcem trebaju raditi i dogodine pa se ne žele zamjeriti. Što još ima novo s proračunom i trošenjem u novom broju Lidera piše Matilda Bačelić.
SAD: Opasnost od etničkih konflikata proizvode korumpirani političar
Prošlog tjedna, baš u srijedu 29. studenoga, na 74. rođendan Titove Jugoslavije, sa suprotnih obala Atlantika upućene su dvije vrlo različite poruke državno još uvijek nedovršenom postjugoslavenskom prostoru. U sudnici Haaškog suda izrečena je njegova posljednja pravomoćna presuda ‘hrvatskoj šestorci‘.
Istoga dana u Washingtonu je Atlantsko vijeće, američki thinktank koji Donald Trump navodno sluša ili, alternativno, koji najavljuje novu politiku Trumpove administracije, objavilo svoju studiju ‘Naprijed Balkan: Nova strategija SAD-a za regiju‘. Više o ovoj problematici možete pročitati u Političkoj sekciji Višnje Starešine.
Guste Santini: I Hrvatska se mora transformirati iz nacionalne u tržišnu državu
I u sedmom desetljeću jedan od najuglednijih hrvatskih ekonomista ne posustaje u svojim doprinosima ekonomskoj znanosti. Njegova nova knjiga ‘Dobitnici i gubitnici‘, koju je pripremao 22 godine, obuhvaća nekoliko prijašnjih radova koje nadopunjava i produbljuje uvođenjem novih pojmova i prijedloga.
Strastven u razgovoru, vjerojatno kao i prvog dana, Guste Santini odaje široko i veliko znanje kakvim noviji naraštaji ekonomista uglavnom ne raspolažu, a ključno je za kvalitetno promišljanje političke ekonomije, odnosno makroekonomije. Za Lider je Vanji Figenwaldu ekskluzivno otkrio i pojasnio ključne elemente nove knjige koju naziva svojim intelektualnim testamentom.
>>>U novom broju Lidera: Slučaj Agrokor – Što traži 15.000 malih dioničara
Privatne klinike: Lani im pacijenti ostavili 2,3 milijarde kuna, ove godine će i više
U sjeni divovskih problema financiranja javnoga zdravstvenog sektora, privatno zdravstvo posljednjih godina ostvaruje znatan rast. Naočigled javnosti, dvojba privatno ili javno zdravstvo postaje zastarjela jer se privatno zdravstvo definitivno izborilo za poziciju na tržištu, a uzevši u obzir kronične probleme javnog sektora, izgledno je da prostora za rast još ima.
Što je javni zdravstveni sektor tromiji, privatno zdravstvo brže raste. Broj zaposlenih i broj poduzetnika u posljednjih su se pet godina povećali više od 25 posto, a prihodi više od 40 posto. Najuspješnija je riječka Poliklinika Rident, a više o tome možete pročitati u tekstu Sergeja Abramova.
Samozatajne tvrtke (8): Klimaoprema našla nišu u biznisu sterilnih prostora
Pravodobni iskorak u novi segment poslovanja, orijentacija na izvoz te neprestana ulaganja u razvoj i nove tehnologije, kombinacija su faktora uspjeha samoborske Klimaopreme. To je još jedna u nizu samozatajnih tvrtki koje svoj uspjeh na domaćem i izvoznom tržištu grade daleko od očiju medija i šire javnosti. Tu i tamo objavi se poneka vijest o njoj, kao kada je uložila u novu tvornicu ili kada je bila jedan od kandidata za EY-evu nagradu Poduzetnik godine 2016. pa se u kratkom popratnom videu ukazao i vlasnik kompanije Tomislav Rukavina.
Iako je tvrtka pretežiti izvoznik te ima izvozne referencije u čak 50 zemalja, bez nje ni na domaćem tržištu praktički ne može proći nijedan projekt čistih prostora. Piše Matilda Bačelić.
Hrvoje Pepelko: Slavonski viski u novim hrastovim bačvama dozrijeva za strpljive kupce
Prvi je u Hrvatskoj otvorio obrt za proizvodnju bačvi od slavonskoga hrasta, zatim prvu destileriju viskija, postao je i prvi proizvođač enološke trijeske, a sve to u samo 13 godina poduzetničke karijere. Riječ je o Hrvoju Pepelku, vlasniku obrta Pepel-Co iz Našica, koji ima proizvodnju bačava u Đurđenovcu.
Što je utjecalo na Pepelkov izbor zanimanja i zašto je obiteljska tradicija prevagnula u donošenju odluke – raditi u drvnoj industriji ili studirati, pročitajte u tekstu Kate Pranić.
Luciano Benetton: U osamdesetoj se vraća da oživi boje svoje kompanije
Osnivač još donedavno moćnoga brenda u modnoj industriji, ogorčen zadnjim rezultatima kompanije, odlučio je prekinuti zasluženu mirovnu. Pod žestokim udarom Zare i H&M-a grupacija u posljednjih nekoliko godina bilježi gubitke, zatvoreno je oko 300 trgovina i otpušteno oko dvije tisuće radnika, a gubici se i dalje gomilaju. Piše Vanja Figenwald.
Hrvoje Maleš: Gradovi, općine i županije sve više cijene to što smo hrvatska banka
Sve više gradova i općina i njihovih komunalnih poduzeća prepoznaje Hrvatsku poštansku banku koja je za njih razvila cijeli niz kreditnih linija i drugih proizvoda. O tom projektu ‘Banka u pošti‘ i o razvojnim planovima najveće poslovne banke u domaćem vlasništvu Aleksandar Tešić razgovarao je s Hrvojem Malešom, direktorom Direkcije za poslovanje s lokalnom upravom HPB-a.
Zašto je tečaj svršena priča, čime Europa potiče poljoprivrednike da osiguraju svoje proizvode, kako je prošao Dan EFZG-a te zbog čega su Hrvatskoj prijeko potrebne LGBT kampanje, među brojnim drugim zanimljivim temama, možete pročitati u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera.