Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić u petak su predstavili četvrti krug porezne reforme za mandata aktualne vlade, koja po njihovim riječima donosi porezno rasterećenje od 3,75 milijuna kuna.
U javnu raspravu će uz ostalo biti upućen prijedlog da se za mlade do 25 godina obveza poreza na dohodak smanji za 100 posto, a za one od 26 do 30 godina za 50 posto. Temelj za tu mjeru je godina, a ne datum rođenja.
Vlada ostaje i pri već ranije utvrđenom smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, a za pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu predlaže se stopa od 13 posto.
Predlaže se i pojednostavljenje u načinu izbora porezne osnovice tako da bi do prihoda od 7,5 milijuna kuna bilo moguće utvrditi PDV po naplaćenim naknadama, uz nužnu suglasnost Odbora za PDV.
Uvode se i novi neoporezivi primici, kao što su trošak smještaja za sve radnike i trošak prehrane do 12.000 kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5.000 kuna te povećanje neoporezivih tuzemnih dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kuna.
Tu su i naknade za podmirivanje troškova usluga za odmor radnika izvan glavne sezone do 2.500 kuna te troškovi plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Predlažu se i neoporezivi primici za sve radnike i obrtnike, među kojima su novčane nagrade za rezultate rada, do 5.000 kuna godišnje i potpora za novorođenče do 10.000 kuna godišnje.
Kod poreza na dobit prijedlog je da se stopa od 12 posto primjenjuje na poduzetnike čiji je godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna, za razliku od dosadašnjih tri milijuna kuna.
Predlaže se i oporezivanje bezalkoholnih pića ovisno o udjelu šećera, te, kako je rečeno, novi zahvati u trošarine pri čemu se mogu očekivati promjene u cijenama duhana i alkoholnih pića.
Plenković: Nastavak politike rasterećenja gospodarstva i građana
Premijer Andrej Plenković rekao je da su danas predstavljene mjere nastavak vladine politike poreznog rasterećenja građana i gospodarstva, uz istovremenu stabilizaciju javnih financija. Kazao je da će rezultat sva četiri kruga porezne reforme biti ukupno porezno rasterećenje veće od 10 milijardi kuna, a pridoda li se tome administrativno rasterećenje, dolazi se do ukupne svote od 12 milijardi kuna.
"To je ogromna brojka, a postignuta je uz proračunski višak", istaknuo je premijer.
Dodao je kako je riječ o "politici odgovornog gospodarenja koja ne rasipa novac poreznih obveznika i inteligentno ga raspoređuje". Pri tome, je kako je istaknuo, ključno bilo održanje političke stabilnosti.
Komentirajući predloženo smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu, rekao je kako je to usmjereno održanju razine prihoda u toj djelatnosti i povećanju kvalitete. Što se pak tiče oporezivanja bezalkoholnih pića, rekao je da je ta mjera usmjerena zdravstvenoj zaštiti mladih i djece, kod kojih je evidentan problem pretilosti.
Zaključio je kako porezna politika "nije sve" te da treba raditi i na poticanju ulaganja i korištenju novca iz EU fondova.
Marić očekuje reakciju poslodavaca
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je Vlada učinila svoje predloživši porezne olakšice kod plaća za mlade te kako sada očekuje reakciju poslodavaca.
"Mi otvaramo prostor, a ključno je da to poslodavci prepoznaju i pretoče u neto plaće", rekao je. Dodao je kako nije predloženo komplicirano rješenje, već da je ono lako primijenjivo. Na novinarsku opasku da bi plaće zaposlenima mogla pasti nakon isteka godine u kojoj slave 30. rođendan, rekao je da one mogu rasti na temelju radnog staža i pozicije u firmi te rođenja djece.
Po njegovim riječima, predložene mjere mogle bi obuhvatiti oko 250 tisuća mladih. Dodao je kako "porezni sustav ne definira plaću", nego se ona uređuje ugovorom između radnika i poslodavca.
Na pitanje očekuje li da će ugostitelji zbog smanjenja PDV-a podići plaće zaposlenima, odgovorio je da ne voli isticati svoja očekivanja, ali da je "na njima red" i da je Vlada već dosta za njih učinila u svojim mjerama za male i srednje poduzetnike.
Marić kaže da će se u sklopu novog kruga porezne reforme mijenjati devet zakona. Najavio je da će se Ministarstvo financija očitovati o prilozima u javnoj raspravi po njezinu okončanju. Zakonske izmjene po njegovim riječima vlada cilja za jesen, a trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.