Europska unija trudi se da u stilu koračamo prema drugoj kvantnoj revoluciji koja bi svijetu trebala donijeti napredak nalik na onaj doživljen zbog otkrića tranzistora 40-ih i interneta 90-ih godina prošlog stoljeća.
I Hrvatska se uključila u provedbu Kvantnog manifesta koji je EU proglasila u svibnju kako bi s pomoću projekta vrijednog milijardu eura (službeno starta 2018.) postala svjetski lider u kvantnoj tehnologiji. Za podsjetnik, čak je i Google priznao kako će mu kvanta tehnologija biti najveći izazov u povijesti poslovanja pa se s izazovima razumijevanja što uopće kvantna tehnologija znači pozabavio i novi broj Tehnopolisa, Liderova časopisa o inovacijama, tehnologiji i znanosti.
Pred kraj još jedne poslovne godine Tehnopolis raščlanjuje i kakvu viziju postkapitalističke budućnosti imaju najutjecajniji svjetski tehnopoduzetnici i filantropi. Najčešće, dojam je, sanjaju o uvođenju bezuvjetnoga temeljnog dohotka ili isplaćivanja ‘plaće‘ za svakog građanina, bez obzira bio on zaposlen ili ne.
Pokazuje se sve više i da vas asistentice poznaju bolje od bračnog druga. One koje Tehnopolis predstavlja postaju sve produhovljenije. Riječ je, naravno, o virtualnim komadima. Zastrašuju ipak manje od nove morbidne taktike koja se pokazala uspješnom u poticanju napretka sportaša. Teorija upravljanja terorom nadahnula je znanstvenike da zastraše košarkaše i pretvore ih u brže i preciznije sportaše. Neće valjda nadahnuti poslodavce?!
Iako i dalje nije jasno koliko su opasni ili bezopasni, uređaji kojima se stimulira moždana aktivnost sve su popularniji. Neuroznanstvenici se uglavnom protive njihovoj kućnoj upotrebi, ali se Tehnopolis ipak na svoj način pridružio modi dobrovoljnog masiranja mozgova.
Moguće rješenje kako identificirati nepoznate viruse pronašle su doktorice bioloških znanosti Dragomira Majhen i Andreja Ambriović Ristov u Institutu ‘Ruđer Bošković‘. U Tehnopolisu piše kako razvijaju ‘Lovca na viruse‘, kao i kako je na drugoj strani oceana, u Sjedinjenim Američkim Državama, slučajno otkriveno kako se omraženi CO2 pretvara omiljeni alkohol.
Još je jedan recept iz alkoholne kuhinje predstavljen u Tehnopolisu, ali ne kani promijeniti energetski portret svijeta, kao što snuju Amerikanci, nego samo razveseliti kreativce voljne napraviti vlastito pivo. Predstavljene su zato preporuke za proizvodnju crafta pravih mahera za pivo.
Tehnopolis, među ostalim, objašnjava i kakve se elektrane između neba i Zemlje trenutačno projektiraju, kako vožnja tuđeg autobila može biti posve ugodna, a i kako čovjek pokušava pripitomiti zvijeri oko sebe, ako ne uspijeva samog sebe. Klimatske prijetnje zvuče još opakije nakon potresa i tornada u hrvatskom susjedstvu pa je dr. sc. Vladimir Kalinski, voditelj projektne skupine za izradu Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za Hrvatsku do 2040. godine i pogledom na 2070. (trenutačno na radu u Liberiji), spustio loptu na Zemlju svojim objašnjenjima klimatskih promjena u priči naslovljenoj ‘Neće Sahara do Dalmacije‘.
Kako čovjek utječe na prirodu može se iščitati i iz intervjua s prof. dr. sc. Dubravkom Justićem, oceanografom i ekologom, redovitim profesorom na američkom fakultetu Louisiana State University. U Tehnopolisu, koji je na tržištu uz Lider od 9. Prosinca, među ostalim je upozorio kako bi u oceanima do kraja stoljeća moglo biti više plastike nego morskih organizama.