Vlada je u srijedu u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o lovstvu kojim se, kako je kazao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodatno unapređuje mogućnost razvoja lovnog gospodarenja i zaštite divljači, razvoj lovnog turizma i rješenje postojećih problema.
Novim zakonskim rješenjima, kako se navodi u prijedlogu zakona, stvaraju su pretpostavke za uvođenje više reda u lovstvu, počevši od samog gospodarenja lovištima, pri uzgoju, zaštiti, lovu i prometovanju s divljači i njezinim dijelovima i upotrebi lovačkog oružja, do uređivanja odnosa između lovoovlaštenika i davatelja prava lova.
>>> Lov i planinarenje najveće su prijetnje zaštićenim područjima
Također, stvaraju se i pretpostavke za brži razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, osnaženje lovačke etike, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane Republike Hrvatske
Analizom stanja lovstva i lovne problematike tijekom proteklog razdoblja ocijenjeno je da je potrebno donijeti novi zakon radi nužnih zakonskih usklađenja, preciziranja zakonskih odredbi koje prepoznaju privatno vlasništvo prilikom ustanovljenja privatnog lovišta, uklanjanja poteškoća održivosti poljoprivredne proizvodnje, a vezano uz štete koje nastaju od divljači na poljoprivrednim površinama i prometnicama, kazao je Tolušić.
U odnosu na važeći zakon, kako je rekao, proširene su ovlasti jedinica područne samouprave, odnosno omogućila im se provedba dijela poslova vezana uz gospodarenje lovišta koje su važećim zakonom isključivo u nadležnosti Ministarstava poljoprivrede.
Također se propisuje novi način odobravanja lovno gospodarskih osnova za državna, privatna i zajednička lovišta.
Zbog lakše provedbe zakona u dijelu sprječavanja šteta jedinicama područne, odnosno regionalne samouprave osigurana je mogućnost ubrzanog postupanja vezana uz provedbu mjera nužnih za sprječavanje šteta jer bi jedinice područne, odnosno regionalne samouprave imale mogućnosti bržeg uvida i donošenje mjera potrebnih za rješavanje nastalih šteta kako od divljači tako i na divljači, kazao je Tolušić.
>>> Izvanredna uprava Agrokora prikuplja ponude za izlov divljači u LG Moslavina
"Ovim zakonom se omogućava i osnivanje privatnih lovišta na zemljištu u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba", kazao je Tolušić, napominjući kako je vlasnicima velikih poljoprivrednih površina na kojima je ustanovljeno privatno lovište omogućeno da direktno utječu na smanjenje šteta na vlastitim poljoprivrednim usjevima.
Naime, vlasnik privatnog lovišta preuzeo bi obveze vezane uz sprječavanje štete od divljači na tim površinama i sam odgovarao za nastalu štetu na svojoj površini.
"Šteta od divljači na poljoprivrednim površinama, kao i štete nastale naletom vozila na divljač, u posljednjih nekoliko godina predstavljaju veliki problem održivosti lovstva u Hrvatskoj, a dosadašnje zakonsko uređenje tog pitanja nije na zadovoljavajući način riješilo problem te je dovelo do neujednačene sudske prakse i duge sudske procese neizvjesnog ishoda u konačnici negativnog za lovoovlaštenike i za osobe kojima je nastala šteta", kazao je Tolušić.
Jedno od osnovnih pitanja koje se uređuju ovim prijedlogom zakona su koncesije u području lovstva.
Predlaže se da se u budućem razdoblju koncesije prava lova daju na rok do 30 godina te ovisno o predloženoj površini za veća, gospodarski isplativija i lovno-turistički perspektivna lovišta, površine veće od 10.000 hektara u kojima se gospodari svim vrstama krupne divljači, odnosno uzgajališta divljači površine veće od 1.000 hektara.
Za provedbu ovog zakona, kako je kazao Tolušić, nisu potrebna posebna sredstva u državnom proračunu jer će se sredstva osiguravati iz naknada za pravo lova.