Potrošnja u prosincu 2018. dosegla je rekordnih 14,85 milijardi kuna, što je rast od 7,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada je prosinačka potrošnja iznosila 13,79 milijardi kuna, pokazuju podaci Porezne uprave iz sustava fiskalizacije.
- Ovaj porast od preko milijardu kuna je u skladu s procjenama Hrvatske gospodarske komore. Rasterećenje plaća i njihov rast kroz porezne reforme djelovali su na optimizam građana pa tako i na potrošnju. Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu - istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Naglasila je kako je svoj doprinos potrošnji dalo i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.
O uzrocima povećane potrošnje slično razmišlja i ekonomski stručnjak Damir Novotny. Prema njemu, povećanje raspoloživog dohotka kućanstava koje je uslijedilo nakon poreznog rasterećenja i dobra turistička sezona samo su dio razloga zašto se u prosincu potrošilo gotovo 15 milijardi kuna. Treći razlog su doznake iz inozemstva, koje su, prema podacima HNB-a, u 2017. godini iznosile oko milijardu eura. Iznos je to koji Hrvatsku stavlja na 5. mjesto u EU, iza Portugala s oko 3 milijarde eura, Poljske s 2,7 milijardi eura, Rumunjske s 2,5 milijardi eura te Bugarske s 1,1 milijardu eura.
Ako se nastavi trenutna dinamika realnoga rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogla bi se dosegnuti razina prije krize. S tim procjenama načelno se slaže i Novotny, ali upozorava da to nije nužno dobar znak.
- Trend rasta domaće potrošnje vjerojatno će se nastaviti, ali ako pitate ekonomiste, to nije dobro - tvrdi Novotny.
Na pitanje zašto, Novotny odgovara da povećana potrošnja stimulira otvaranje kvalitetnih radnih mjesta drugdje, dok kod nas prvenstveno služi razvoju ugostiteljstva koje ne može stvoriti dovoljno adekvatnih radnih mjesta. Dokaz tome su, tvrdi, zahtjevi poslodavaca za povećanjem kvota za strane radnike, jer je riječ o radnicima iz zemalja s nižim standardom koji bi eventualno bili spremni pristati na niže uvjete.
- Tek mali dio te potrošnje predstavlja kupovinu proizvoda domaćih tvrtki pa se tako potrošnjom ne stvaraju nova, kvalitetna radna mjesta. Pojednostavljeno, povećanom potrošnjom stimuliramo otvaranje radnih mjesta negdje drugdje, u Europi ili izvan nje. Da bi se moglo ozbiljno govoriti o ekonomskom oporavku i jačanju gospodarstva, morali bismo vidjeti veći napredak na strani ponude, odnosno otvaranje novih radnih mjesta u industrijskom sektoru, jer jedino taj sektor može osigurati onu razinu produktivnosti koja bi dovela do stabilnog povećanja plaća. Već sada vidimo da uslužni sektor jednostavno ne može generirati dovoljno kvalitetnih radnih mjesta zbog čega se traži povećanje kvota - zaključuje Novotny.