Na prošlotjednoj sjednici Vlade, koja će u povijesti ostati zapamćena po rečenici ‘Molim tajnicu Vlade da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra‘, donesen je Nacionalni program reformi u čije se glavne ciljeve, osim jačanja konkurentnosti gospodarstva i održivost javnih financija, ubraja i povećanje zapošljivosti te povezivanje obrazovanja s tržištem rada. Unatoč tome što su svrstani među tri najvažnija cilja, od 126 stranica programa reformi samo ih je šest i pol posvećeno zapošljavanju i obrazovanju. Zanemare li se opća mjesta koja se godinama upotrebljavaju u diskursu o tržištu rada, kao i planovi cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, na tim stranicama najavljeno je samo nekoliko konkretnih novosti bitnih za studentsku populaciju.
Računa se na fondove EU
Na lakši pronalazak posla trebale bi utjecati i mjere za aktivno zapošljavanje i donošenje Strateškog plana za razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog učenja kojima je cilj olakšati zapošljavanje onih koji ‘posjeduju kompetencije stečene izvan tradicionalnoga sustava obrazovanja‘.
Prva je što su se vladajući odlučili uhvatiti ukoštac s nespremnosti studenata za rad nakon studija zbog nedostatka potrebnih kompetencija i vještina. S ciljem povećanja zapošljivosti studenata, Vlada planira financijskim sredstvima iz fondova EU i državne blagajne potaknuti snažnije povezivanje visokoobrazovnih ustanova i gospodarstva u vidu uključivanja poslodavaca u programe stručne prakse, ali i osigurati njihovu kvalitetu. Taj projekt vrijedan 48 milijuna kuna provodit će visoka učilišta na kojima se planira uspostaviti ili, ako već postoje, unaprijediti centre za razvoj karijera.
>>>Plan reformi objedinjuje inspekcije, reže sve pristojbe, kažnjava prijevremeno umirovljenje…
- Na temelju rezultata analize zastupljenosti stručne prakse u visokom obrazovanju koju je Ekonomski institut u Zagrebu izradio u listopadu 2016., objavit će se poziv za prijavitelje izvođenja stručne prakse, za što su sredstva osigurana u sklopu Operativnog programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.‘ - ‘Razvoj i unaprjeđenje modela učenja kroz rad te provedba unaprjeđenog modela stručne prakse u visokom obrazovanju‘ - piše u Nacionalnom programu reformi, gdje je navedeno i da će poziv objaviti u studenome 2017. Jedna od predviđenih mjera je i povećanje udjela stanovništva u dobi od 30 do 34 godine koje je završilo tercijarno obrazovanje. To se planira postići povećanjem broja stipendija studentima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa.
Samo je nekoliko novosti o obrazovanju. Jedna je od njih da će se poticati uključivanje tvrtki u studentsku praksu, projekt vrijedan 48 milijuna kuna, i taj je iznos osiguran. Povećat će se također broj stipendija za one slabijega materijalnog stanja.
Vječna potreba za zaokretom
Upotrebom sredstava Europskog socijalnog fonda broj takvih stipendija trebao bi porasti s 5000 na 10.000. Također, spominje se uvođenje 3000 stipendija za poticanje studiranja u STEM područjima, a do kraja 2018. u planu je i proširenje kapaciteta studentskog smještaja za novih 1850 mjesta. Na lakši pronalazak posla trebale bi utjecati i mjere za aktivno zapošljavanje te donošenje Strateškog plana za razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog učenja kojima je cilj olakšati zapošljavanje onih koji ‘posjeduju kompetencije stečene izvan tradicionalnog sustava obrazovanja‘. Sindikati pak traže zaokret u sustavu rada, između ostalog postroženje studentskog rada kako se ta populacija ne bi iskorištavala i zbog niske cijene rada pred poslodavcima bila konkurencija svojim roditeljima.
>>>Ćorić: Pronaći ćemo rješenje da nitko ne izgubi 27 posto mirovine