Victoria Zinchuk, direktorica Odjela za poljoprivredno savjetovanje Europske banke za obnovu i razvoj u Slavoniju je došla kako bi prezentirala inovativna rješenja u poljoprivredi, najnoviji pilot projekt koji je zaživio u Nizozemskoj, a uskoro će i u Hrvatskoj. Naime, u Osijeku se održava 2. nacionalna poljoprivredna konferencija "Slavonika", kojoj je domaćin Poljoprivredni fakultet. Uoči upoznavanja s vodećim ljudima hrvatske poljoprivrede, Zinchuk je za Lider izložila o kakvim je inovativnim rješenjima za sektor poljoprivrede riječ.
Prije nekoliko godina lansirali ste pilot projekt "Inovacije u poljoprivredi" čiji je cilj potaknuti primjenu inovativnih rješenja testiranih u Nizozemskoj, a za područje Ukrajine i Zapadnog Balkana. Kakve je rezultate polučio taj pilot projekt i u kojoj je on mjeri primjenjiv na Hrvatsku?
- Svaka komponenta pilot projekta ima specifičnu ulogu u pojedinoj zemlji. Hrvatska je odabrana kao jedina zemlja na Zapadnom Balkanu u kojoj će pilot biti primijenjen. Preliminarni rezultati očekuju se već krajem ove godine.
Inovacija je imperativ u poslovanju malih i srednjih poduzeća, jednako kao i u velikih korporacija. Sve te tvrtke okreću se obnovljivim izvorima energije kako bi ostvarile uštede u proizvodnji. Možete li imenovati nekoliko značajnijih inovacija, a da su znatno utjecale na poljoprivredu?
- Sektor poljoprivrede danas prolazi bitne strukturne promjene i često ovu fazu nazivamo Agri Tech revolucijom. Koriste se dronovi, podaci dobiveni od satelita, precizna poljoprivreda, robotika, upotrebljavaju se hydroponicsi (biljke koje se uzgajaju bez sađenja u zemlju op.a.). Sve to znatno utječe na sektor. Koriste se senzori koji u realnom vremenu šalju podatke koji se koriste za određivanje sljedivosti i dijagnostiku usjeva i žive stoke.
[caption id="attachment_261370" align="alignright" width="249"]
Victoria Zinchuk[/caption]
Primjerice, ogrlice s ugrađenim GPS-om i biometrijom mogu automatski prikupiti i dostaviti bitne informacije o stanju žive stoke, u realnom vremenu. Senzori za usjeve i dronovi mogu točno identificirati u kakvom su stanju usjevi na pojedinim lokacijama, prema čemu se određuje kolike količine gnojiva gdje treba primijeniti. Precizna poljoprivreda primjenjuje podatke dobivene od satelita i naprednih senzora kako bi optimizirala inpute i povećala prinose poljoprivrednicima. Analitički podaci pomažu poljoprivrednicima da odluče što i kada saditi, kada navodnjavati i vršiti gnojidbu, za točnu lokaciju, vrstu tla i u skladu s vremenskim uvjetima. Automatizacija (mikro ili roboti velikih razmjera za žetvu, berbu voćki, održavanje tla, vađenje korova, sađenje, disperziju pesticida) usmjerena je na poboljšanje proizvodnje i povećanje prinosa, dok istovremeno smanjuje potrebne resurse i poljoprivredu i stočarstvo pretvara u visoko tehnološku djelatnost. Hrvatska ima nagrađivane poljoprivredne startupove, poput Farmerona, koji su razvili cloud rješenja za malena obiteljska gospodarstva, pomoću kojeg stočari mogu kontrolirati postupke hranjenja, nadgledati zdravstveno stanje grla, poboljšati produktivnost. Agrivi je još jedan startup u ovom sektoru koji nudi nov način upravljanja poljodjelstvom, od nadgledanja i analize stanja usjeva, vremenskih uvjeta, suzbijanja štetočina, prikupljanja informacija o vremenskim uvjetima, do financijskog upravljanja gospodarstvom. Rekavši sve ovo, Hrvatska tek treba apsorbirati sva postojeća tehnološka rješenja u sektoru poljoprivrede. Oni poljoprivrednici koji prihvate novu tehnologiju, osiguravaju konkurentnošću u godinama koje dolaze.
U kontekstu održivog gospodarenja, koje su hrvatske prednosti, a u kojim segmentima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede smatrate da je potrebno uložiti dodatne napore?
- Hrvatska ima plodna tla, zemljopisno je odlično pozicionira što joj omogućava pristup ključnim europskim tržištima koja traže visoko kvalitetne prehrambene proizvode. Tu je i veliki broj međunarodnih turista koji posjećuju vašu zemlju, na godišnjoj razini. Na žalost, hrvatska poljoprivreda kaska i čini se da ne koristi dovoljno te prednosti.
Hrvatska poljoprivreda još uvijek, u znatnom obujmu, ovisi o državnim potporama. Pogotovo u proizvodnji hrane. Istovremeno, u brojnim zemljama članicama EU, iako su direktne državne potpore zabranjene za pojedine poljoprivredne i stočarske kulture zabranjene, postoji čitav niz skrivenih potpora, poput, primjerice života u planinskom području, u udaljenim ruralnim sredinama i slično. Što biste savjetovali, kako se postaviti prema tom problemu?
Ova zemlja mora hitno izraditi opsežnu strategiju daljnjeg razvoja kako bi promijenila trenutne odnose u sektoru. Ključnu ulogu ima privatan sektor, jer država je ograničena u mogućnostima poboljšanja međusobne suradnje farmera.
- Znatna ovisnost o državnim potporama štetna je za privatne tvrtke. Kompanije moraju stalno ulagati u inovacije, pratiti trendove, prijetnje i prilike kako bi, dugoročno, ostale konkurentne. Ruralne zajednice trebaju određen stupanj državne podrške, potpore koja omogućava razvoj poduzetništva, ali takva potpora mora biti usmjerena isključivo u privatan sektor i napore da se stvori održivi biznis. Malena seljačka gospodarstva mogu diversificirati svoje aktivnosti kako bi poboljšali vlastite prihode. To za sobom povlači široku suradnju između samih farmera, koji su u potrazi za novim proizvodima koji su relevantni za njihove individualne okolnosti, ali su i dijelom ciljeva savjetodavnih službi lokalne državne uprave. Primjerice, lokalni poljoprivrednik u Italiji pristupit će čitavom nizu praktičnih radionica za pravljenje sira, vina, kruha. Kroz radionice dobiva informacije o cijenama i kvaliteti proizvodnje, ali i o ciljevima agro-turističkog programa države, koja mu olakšava pronalazak potencijalnih klijenata i osigurava prijeko potrebne marketinške usluge. Slične smo programe vidjeli u Austriji koja promovira razvoj ruralnih krajeva i dodatne vrijednosti proizvoda, posebice organskih proizvoda s malih obiteljskih gospodarstava.
Skraćivanje lanaca opskrbe je imperativ u proizvodnji hrane, a konzumenti preferiraju znati odakle dolaze njima omiljeno voće i povrće. Kako je to prilika za male i srednje poljoprivredne tvrtke?
- Intenzivna poljoprivreda i povećana uporaba pesticida, s jedne strane, i sve veća svijest potrošača o zdravoj prehrani doista su prilika za male i srednje proizvođače. Ljudi traže kvalitetnu hranu, koja ima prihvatljivu cijenu i preferiraju kupovati hranu lokalnih proizvođača. Njima je to prilika da diferenciraju svoju proizvodnju i ponude upravo ono što ova nova vrsta klijenata zahtijeva. Prosječna veličina hrvatske farme iznosi 5,6 hektara. To nam sugerira da se hrvatski farmeri trebaju usredotočiti na niše u kojima se traže visoko kvalitetni proizvodi, uključiti se u procese transformacije i tako povećati vlastite profite. Ovo je zemlja koju, svake godine, posjeti oko 16 milijuna turista, s ciljem da uživaju u njezinim prirodnim ljepotama, povijesnom naslijeđu ali i domaćem iću i piću. Nedostatak suradnje među farmerima i dalje predstavlja problem.
Možete li nabrojati pet mjera koje bi Hrvatska trebala odmah implementirati u sektor poljoprivrede i stočarstva kako bi navedeni procesi bili ubrzani?
- Ova zemlja mora hitno izraditi opsežnu strategiju daljnjeg razvoja kako bi promijenila trenutne odnose u sektoru. Ključnu ulogu ima privatan sektor, jer država je ograničena u mogućnostima poboljšanja međusobne suradnje farmera. Međutim, upravo je ta suradnja jedina mjerodavna žele li se, u dogledno vrijeme, postići ozbiljnije strukturne promjene. Bolja integracija istraživačkih kapaciteta i obrazovnog sustava, veća briga o potrebama privatnog sektora. Najbolje primjere takve suradnje možete pronaći upravo u Nizozemskoj. Do današnjeg dana, EBRD je plasirao 630 milijuna eura u 23 transakcije u veće korporacije u Hrvatskoj. Mala i srednja poduzeća koriste naše kreditne linije, dostupne kroz banke u Hrvatskoj. Posebno smo fokusirani na podupiranje žena u poduzetništvu, u čemu nam je Taiwan glavna zemlja partner. Primjetna je potreba za naše savjetodavne usluge u sektoru poljoprivrede u Hrvatskoj, gdje se nadamo da ćemo imati značaju ulogu u godinama koje dolaze.