U srijedu, 1. veljače, počinje primjena Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU i Bosne i Hercegovine (BiH) kojom se omogućava bescarinski izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) očekuju da će to dovesti do povećanja robne razmjene između dviju država.
Naime, Protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i BiH, kojim se uzima u obzir ulazak Hrvatske u EU, potpisan je sredinom prosinca prošle godine u Bruxellesu, a privremeno se, do njegova stupanja na snagu odnosno do završetka ratifikacijskih postupaka u EU i BiH, primjenjuje od 1. veljače.
Nakon što je Hrvatska ušla u EU-u, 1. srpnja 2013. automatski je istupila iz Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Stoga su zemlje jugoistočne Europe koje su ostale u CEFTA-i trebale potpisati protokole na svoje SSP-e kako bi se u obzir uzela nova činjenica, to jest ulazak Hrvatske u EU.
Nekoć najznačajnije izvozno tržište
Prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH parafiran je u srpnju 2016. Njegovim potpisivanjem stekli su se uvjeti za početak bescarinskog uvoza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište od početka ove godine.
"Za očekivati je da će se s primjenom izmijenjenog SSP-a između EU i BiH, a koji je uzeo u obziri pristupanje Hrvatske u EU te tradicionalne trgovinske tijekove između Hrvatske i BiH, povećati robna razmjena, pogotovo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, no isto tako treba imati na umu kako će dogovorene koncesije vrijediti za sve članice EU, a ne samo Hrvatsku", istaknuli su iz HGK.
Navode kako je BiH prije 2013. bila hrvatsko najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne i prehrambene proizvode s udjelom u ukupnom izvozu od oko 30 posto.
Pristupanjem Hrvatske u članstvo EU u srpnju 2013. promijenjen je višegodišnji trend rasta hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u BiH te je zabilježen pad za 14 posto. Pad je, kako navode iz HGK, nastavljen i u 2014. te se posljednje dvije godine zadržao na oko 265 milijuna eura.
Premda je i danas BiH naše najznačajnije izvozno tržište, udio izvoza u BiH u odnosu na ukupan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je prepolovljen i iznosi svega 16 posto, ističu iz HGK.
Navode kako je u strukturi BiH izvoza primjetan drastičan pad izvoza mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih prerađevina, odnosno upravo onih proizvoda koji su bili predmet pregovora EU i BiH o izmjenama SSP.
Izvoz cigareta
Prvi na listi proizvoda koji su bili najviše opterećeni carinama pri izvozu u BiH bile su cigarete, čiji je izvoz u prvoj polovici 2014. bio manji za 63 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, odnosno prije pristupanja Hrvatske u EU, navode iz HGK.
Kod mesnih prerađevina zabilježen je pad od 85 do 100 posto, za mlijeko i njegove prerađevine pad također dostiže od 40 do 100 posto, odnosno za neke kategorije ovih proizvoda u potpunosti je bio prekinut izvoz u BiH.
Iz HGK ističu da, na žalost, pad izvoza u BiH u prvoj godini članstva Hrvatske u EU nije bio kompenziran nekim drugim izvoznim tržištem. Primjerice, ukupan hrvatski izvoz cigareta u prvih 6 mjeseci 2014. bio je upola manji od izvoza cigareta u istom razdoblju 2013. godine.
"S obzirom da je udio BiH tržišta u hrvatskom izvozu cigareta prije hrvatskog pristupanja EU iznosio do 60 posto, evidentna je šteta koju su trpjeli naši izvoznici zbog gubitka koncesija s BiH", ističu iz HGK. Dodaju kako navedeni podaci ilustriraju značaj BiH tržišta za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode i dokaz su kako su naši proizvođači doista imali problema zbog gubitka bescarinske mogućnosti pristupa na ovo tržište.