U organizaciji Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSViP) u zagrebačkom hotelu Panorama održan je Simpozij o postupcima izvlaštenja nekretnina u RH. Gotovo tri stotine sudionika iz čitave države sudjeluje u dinamičnoj raspravi na teme od životnog značaja za gotovo svakog građanina.
- Svaki građanin je zainteresiran ako na postojeću nekretninu knjiži hipoteku jer diže kredit za neku svrhu, da mu je koliko - toliko realna vrijednost te nekretnine. Sada se događa to da su velika nezadovoljstva građana korištenim podacima koje imamo na raspolaganju u sadašnjoj bazi podataka preuzetoj od Porezne uprave, ističe mr. sc. Melita Bestvina, predsjednica HDSViP.
Vrsni stručnjaci iz redova sudaca, sudskih vještaka i procjenitelja, profesora te odvjetničke struke na Simpoziju su govorili o problematici provođenja Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, Zakona o izvlaštenju i određivanja naknade, te brojnim propisima o procjenama vrijednosti nekretnina, te europskim standardima vrednovanja nekretnina.
Organizatori i predavači upoznali su prisutne i s velikom odgovornošću koja je stavljena pred vještake i procjenitelje – upravo oni imaju zadatak uspostave ravnoteže između suprostavljenog opće društvenog (javnog) interesa (interesa RH) i osobnog (pojedinačnog) interesa vlasnika nekretnine.
- Glavni cilj je pokušati razjasniti glavne uzroke ogromnog nezadovoljstva sudionika u postupku izvlaštenja i opasnost zbog dugotrajnosti tih postupaka jer su žalbe na iznose koji se utvrđuju sve češće. Posljedice su očituju kod utvrđivanja pozicije RH na ljestvici država koje su iskoristile sredstva fondova EU, ističe predsjednica HDSViP.
- Mi nismo još razvili sustav koji će omogućiti relevantne pokazatelje o tržištu nekretnina te osigurati visoke kriterije izbora tih pokazatelja. Nemamo dobre propise koji će imati obveznu kontrolu znanja i kontinuiranog usavršavanja vještaka i procjenitelja što bi sigurno dalo dobre rezultate. Čak nam je odbijen prijedlog u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o obveznom donošenju i pridržavanju etičkog kodeksa vještaka i procjenitelja, što i ne čudi kada nam isti Kodeks nije uveden u Saboru RH. Pitanje odabira metodologije procjene vrijednosti nekretnina u većini država nije regulirano na zakonskoj razini, već je prepušteno strukovnim organizacijama ili je eventualno dano u obliku smjernica u pod zakonskim aktima. Iskustva struke su neophodna i pisanje propisa bez učešća struke pokazalo je na ovom primjeru donesenog Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina da je samovoljno raspuštanje radne skupine dovelo do velikih posljedica za cijelu struku bez obzira odnosi li se to na procjenitelje, odvjetnike, na građane kojima se izvlašćuju nekretnine bilo za izgradnju ceste, mosta, plinovoda, toplovoda, vodovoda, kanalizacije itd., ističe Bestvina.
>>>Procjena vrijednosti nekretnina ostaje u sivoj zoni bar do 2016.
Predavanje koje je izazvalo posebnu pozornost jest ono zagrebačke odvjetnice Radmile Bonifačić na temu Ustavne inicijative radi izmjena Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Podsjetimo, skupina odvjetnika, koju čine Mira Matuško, Hrvoje Vukosavić i drugi, podnijela je u srpnju 2016.g. Ustavnu inicijativu radi izmjena Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Odvjetnica Bonifačić u veljači 2017.g. podnosi novu Ustavnu inicijativu tražeći hitnu obustavu primjene navedenog zakona, te iznoseći i nove bitne povrede Ustava koje nisu obuhvaćene prvom Ustavnom inicijativom.
- Ono što je bitno u ustavnim inicijativama su dva sistema utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnina, jedan za izvlaštenja nekretnina, drugi za ostale postupke poput prodaja, sudski postupci, stečajevi i slično. Država tj. svi korisnici izvlaštenja, primjerice Grad Zagreb, drugi gradovi, HEP, HAC, su time privilegirani jer dobivaju nekretnine povoljnije, jeftinije od drugih poduzetnika, naglasila je Bonifačić, te dodala: Uvedena je kontrola sudskih vještaka i procjenitelja kroz Procjeniteljska povjerenstva, što je po mom mišljenju narušavanje trodiobe vlasti. Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade je loš za građane, krše im se temeljna prava poput prava na dom, na vlasništvo, a sve kako bi se korisnici izvlaštenja što jeftinije dokopali zemlje pod krinkom općeg interesa. Pa i po cijenu uništenja nečijeg doma. Sjetimo se slučaja Brčina, kazala je.
Nazočnima je na kraju predavanja pročitana i osobna te vrlo emotivna Izjava Marijana Brčine:
Jedan od glavnih ciljeva ovog stručnog Simpozija je ukazati i na problematiku u provedbi postupaka izvlaštenja koja rezultira gubljnjem znatnih sredstava od EU, te zbog mnogobrojnih postupaka i zbog posljedica tužbi na EU sudu za ljudska prava.
>>>Ustavni sud pet i pol godina ne želi riješiti zahtjev sudskih vještaka
Simpozij o izvlaštenju nekretnina u RH završava otvorenom raspravom svih sudionika, a današnjim stručnim skupom HDSViP dokazuje kontinuitet u aktivnostima na poboljšanju propisa na čemu rade više od jednog desetljeća. Podsjetimo, upravo je Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja bilo inicijator i donošenja Propisa o procjenama vrijednosti nekretnina i europskih standarda vrednovanja nekretnina, slijedom I. Hrvatskog savjetovanja o procjenama nekretnina 2005. godine.