U organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u ponedjeljak je održana Radionica o EU fondovima za medije u zadarskom hotelu Kolovare. Primarni cilj ove radionice bio je upoznavanje novinara s korištenjem sredstava iz EU fondova koji su od velike važnosti, s naglaskom da i mediji kao potencijalni korisnici imaju mogućnost da dobre ideje pretvore u uspješne projekte. Na radionici je sudjelovalo 16 predstavnika medija.
Republika Hrvatska u financijskom razdoblju 2014. – 2020. godine ima na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
>>>EU fondovi: Iskoristili smo tek 15 posto od 10,7 milijardi eura za razdoblje 2014.-2020.
U uvodnom dijelu radionice, Marija Rajaković načelnica Sektora za strateško upravljanje i koordinaciju investicija iz EU instrumenata i Marko Žabojec, načelnik Sektora za programiranje koordinaciju i strateško praćenje ESI fondova pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, istaknuli su važnost kohezijske politike Europske unije i EU fondova u Republici Hrvatskoj od 2014. do 2020. godine, kojoj je glavni cilj u vidu korištenja sredstava iz ESI fondova, dovesti zemlje članice EU do održivoga razvoja i uravnoteženoga gospodarskoga rasta.
Gdje je Hrvatska na putu ostvarenja nacionalnih ciljeva Strategije Europa 2020.?
Uvidom u glavne ciljeve Strategije Europa 2020., Rajaković je naglasila u kojoj fazi je Hrvatska na putu ostvarenja nacionalnih ciljeva. Što se tiče cilja za stopu zaposlenosti, Europska unija je postavila nacionalni cilj od 65,2 %, a stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj jedna je od najviših u EU, 2016. godine iznosila je 61,4 %.
- Hrvatska bi mogla ostvariti cilj od 65,2 %, ali to je još daleko ispod razine u drugim državama članicama EU. Razina ulaganja u istraživanje i razvoj neznatno se povećala s 0,82 % BDP-a u 2013. godini na 0,85 % te je i dalje znatno ispod nacionalnog cilja od 1,4 % za 2020. godinu, za postizanje kojeg će biti potrebni dodatni napori. U usporedbi s referentnom vrijednošću iz 1990. godine (cca 31.200 kt CO2ekv) u 2015. godini zabilježen je pad emisije stakleničkih plinova od 24,6 %, čime je RH ostvarila strateški cilj iz Strategije Europa 2020. S udjelom obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji koji iznosi 29.0 % (u 2015.), Hrvatska je premašila svoj cilj za 2020. u pogledu obnovljivih izvora energije, kazala je Rajaković.
>>> Naknada za OIE povećana na 10,5 lipa po kWh
Zatim, zanimljivo je da je s udjelom obnovljivih izvora energije u prometu od 3,5 % u 2015., Hrvatska i dalje daleko od ostvarenja cilja od 10% do 2020. godine pa će u narednom periodu moći uočiti porast natječaja koji su usmjereni upravo na to područje. Naglašeno je također da je smanjena potrošnja primarne energije na 8 milijuna tona u 2015. godini te da je time nadmašen zacrtani cilj za 2020.
- Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u cijeloj EU. U 2016. godini ta je stopa iznosila 2,8 %, premašivši značajno cilj za 2020. Udio stanovništva u dobi od 30-34 godine s tercijarnim obrazovanjem povećao se za 3,9 % u razdoblju od 2013. (25,6 %) do 2016. (29,5 %) smanjivši udaljenost od nacionalnog cilja do 2020 (35 %). Hrvatska je na putu da ostvari svoj nacionalni cilj od 35 % do 2020., iako su njezini rezultati daleko ispod prosjeka EU-a koji iznosi 37,9 %. U odnosu na polazišnu vrijednost iz 2012. (1.384.000) broj osoba u riziku siromaštva i socijalne isključenosti smanjio se u 2016. Za 225.000 (1.159.000) te je time premašen nacionalni cilj do 2020. (od 150.000), naglasila je Rajaković.
Načelnik Sektora za programiranje koordinaciju i strateško praćenje ESI fondova Žabojec je istaknuo napredak u postizanju glavnih ciljeva Sporazuma u partnerstvu.
- Od 31. prosinca 2016. do 30. rujna 2017. došlo je do porasta objavljenih poziva na razini ESI fondova s 24,72 % na 45,45 % dodijeljenih sredstava. U istom razdoblju došlo je do porasta ugovorenih sredstava na razini ESI fondova s 11,89% na 26,86 % dodijeljenih sredstava. Također u istom vremenskom periodu zabilježen je porast plaćenih sredstava korisnicima na razini ESI fondova s 3,21% na 6,98% dodijeljenih sredstava, kazao je Žabojec.
Na radionici su predstavljena dva uspješna projekta, od kojih je jedan Inkubacijski centar za bio-znanosti i komercijalizaciju tehnologije – BIOCentar, na kojemu su radili Grad Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Drugi primjer je Panonski drvni centar kompetencija koji je izgradila Virovitičko-podravska županija iz EU fondova, ali ga je stavila na korištenje poduzetnicima koji nisu imali takvu vrstu tehnologije na raspolaganju.
Nacionalna razvojna strategija do 2030. hijerarhijski najviši dokument strateškog planiranja RH
Rajaković je naglasila da Republika Hrvatska po prvi put RH ide u izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, koja ima veliku podršku jer je to proces u okviru kojega će raditi sa svim građanima RH te koja bi bila hijerarhijski najviši dokument strateškog planiranja RH.
- Ona će također biti okvir za izradu partnerskog sporazuma i broja operativnih programa i zato je jako bitno da se svi uključimo u njezinu izradu. Na čelu izrade strategije bit će upravljački odbor s premijerom. Sam proces trajat će otprilike 2 godine, a mi se nadamo da će biti gotov do ljeta 2019. godine, kazala je Rajaković.
Svrha izrade Nacionalne razvojne strategije je prihvaćanje odgovornosti za strateško planiranje na najvišoj razini javnih vlasti, utvrđivanje vizije razvoja Republike Hrvatske, uspostavljanje dugoročnih razvojnih smjerova i strateških ciljeva, određivanje provedbenih mehanizama te povezivanje strateškog i financijskog planiranja s težištem na provedbi.
Vrlo malo je natječaja za profitne medije
Što se tiče mogućnosti financiranja iz EU fondova projekata u kojima su mediji korisnici, konzultantica za EU projekte Ana Šilović istaknula je da Europska komisija prepoznaje važnost transparentnosti, slobode i pluralizma medija u Europi i predana je njihovom očuvanju te iz toga razloga podupire i financira projekte koji promoviraju slobodu medija.
Kako bi medij osigurao sufinanciranje projekta iz bespovratnih sredstava EU, projekt mora zadovoljavati sljedeće preduvjete: biti projekt šireg značaja za zajednicu, uklapati se u okvir EU strategija, zadovoljavati sve kriterije pojedinog fonda te osigurati sufinanciranje tijekom provedbe projekta. U okviru ove tematike naglašeno je da je EU sklona projektima u kojima su korisnici neprofitni mediji te da je vrlo malo natječaja za profitne medije. Istaknut je natječaj koji je u najavi pod nazivom „Razvoj medija zajednice“ koji će biti objavljen krajem ove godine s ukupnim bespovratnim sredstvima od 30.600.000 kuna, a kojemu je opći cilj poziva socijalno uključivanje ranjivih skupina kroz povećanje njihove vidljivosti i aktivno sudjelovanje u stvaranju medijskog sadržaja.
Predstavnicima medija pridružila se na radionici i Ivana Belić, glasnogovornica Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, u diskusiji o izradi komunikacijskog plana za EU projekt, čiji je cilj upoznavanje javnosti s provedbom i svrhom EU projekta te koristima koje će čitava zajednica dobiti njegovom implementacijom. Novinari su također istaknuli s kojim problemima se susreću kada je u pitanju dodjela sredstava iz fondova Europske unije te komunikacija s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.