Oporbene stranke i dio nezavisnih zastupnika u Hrvatskom saboru u srijedu su postigli načelan dogovor da pokrenu inicijativu za opoziv potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, na prijedlog Mosta nezavisnih lista.
>>> Dalić: Smatram se odgovornom što svi zaposlenici Agrokora primaju plaću
Na jednosatnom sastanku koji je okupio petnaest sudionika, od ljevice do desnice, dogovoreno je da će do petka prikupiti sve primjedbe i prijedloge te ga najkasnije do ponedjeljka uputiti u saborsku proceduru.
Grmoja očekuje da će oporba biti jedinstvena
Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja kazao je novinarima kako je to sada oporbena inicijativa, premda ju je inicirala njegova stranka te izrazio očekivanje da će čitava oporba kod glasanja u Saboru biti jedinstvena.
"Svjesni smo da je ova vladajuća većina kupljena i da ćemo je teško uzdrmati. No, želimo da SDSS-ovac Milorad Pupovac, HSLS-ovac Darinko Kosor, HNS i drugi stave svoj politički kapital u Martinu Dalić i interese koje ona zastupa. Želimo i da HDZ-ovci brane Martinu Dalić i da je brani i sam Andrej Plenković zbog svega što se događalo oko Agrokora", pojasnio je Grmoja motive pokretanja opoziva, s obzirom da su svjesni kako će teško polučiti uspjeh.
>>> Plenković: Dalić nastavlja raditi svoj posao, nema rekonstrukcije Vlade
I SDP-ov Arsen Bauk je kazao da se ne sjeća da je opozicija i u jednom slučaju uspjela srušiti Vladu. "Da može srušiti Vladu, ne bi bila opozicija niti bi Vlada bila Vlada, jer bi to značilo da nema većinu. Cilj inicijative je otvaranje rasprave i u tom smislu će svaka inicijativa uspjeti", ustvrdio je čelnik Kluba zastupnika SDP-a dodavši da je ipak "jedan sudionik sastanka izražavao dvojbu oko potpore inicijativi za opoziv ministrice Dalić".
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak istaknuo je da oporba tom inicijativom traži svoje mjesto pod suncem, pad Vlade i prijevremene izbore, jer model kojim se Hrvatska sada vodi ne valja. Na sastanku je bilo pojedinaca koji "imaju upitnik nad glavom" treba li rušiti Vladu, pa takve više ne bi trebalo zvati, dodao je.
>>> Petrov traži ostavku ministrice Dalić: Ona i Ramljak su tandem koji je izabrao Andrej Plenković
"Zna se tko su ključne stranke, a tko pojedinci koji ne znaju gdje su", kazao je Beljak, dodavši na novinarsko inzistiranje da misli na nezavisnog Marina Škibolu. Poručio je da se ovoga puta, za razliku od rasprave o opozivu Vlade u studenom, neće dogoditi da HSS-ovci ne budu na glasanju "zbog bolesti".
Goran Aleksić (SNAGA) smatra kako je cilj inicijative da javnost "vidi sve što je ministrica Dalić loše radila, ali treba senzibilizirati i satelite HDZ-a, kako bi i oni vidjeli s kim imaju posla".
Čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić poručuje da je "svakim danom ove Vlade, a pogotovo ministrice Dalić, korupcija u zemlji je sve veća. Velika većina oporbe se složila oko inicijative za opoziv Dalić, a nadam se da će savjest proraditi i kod dijela zastupnika vladajuće većine i da će biti dovoljno ruku za smjenu".
Istanbulska konvencija nije uvjet za rušenje Dalić
Prije sastanka oporbe IDS i GLAS priopćenjem su zatražili da se zastupnici Mosta obvežu da će podržati ratifikaciju Istanbulske konvencije, no potom je čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš pojasnila da to nije uvjet za rušenje Dalić u Saboru.
"Nije nikakav problem da podržimo inicijativu za smjenu ministrice Dalić, a sutra ćemo svim opozicijskim klubovima poslati na potpis zahtjev da se na dnevni red Sabora uvrsti ratifikacija Istanbulske konvencije. Tako možemo pokazati stvarni raskol HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera. A opozicija će glasati kako će glasati. Mi ćemo glasati za, a Klub Brune Esih glasat će protiv ratifikacije, a čak postoji i ideja da zajedno naša dva kluba pokrenu tu inicijativu", kazala je.
>>> Vrdoljak: Najveća odgovornost je na Dalić
Ustvrdila je da se na obje teme mogu pokazati slabosti HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera. "Zar mislite da će HNS ili manjinci glasati protiv ratifikacije? To će pokazati da je ljepak koji njih veže vlast, a ako želite nanijeti udarac HDZ-u i Plenkoviću, onda možete na tome. Da ima čistu situaciju, on bi to pustio u saborsku proceduru", ocjenjuje čelnica GLAS-a.
Pitanje povjerenja članu, predsjedniku ili Vladi u cjelini može se pokrenuti na prijedlog najmanje petine ukupnog broja zastupnika, odnosno, na temelju 31 zastupničkog potpisa.
Kada se skupi dovoljan broj potpisa, prijedlog za opoziv odmah se uvrštava na dnevni red. Od tada teče osmodenvni rok u kojem se Vlada treba očitovati dok se parlamentarna rasprava mora provesti najkasnije u roku 30 dana.
Za izglasavanje nepovjerenja potrebno je najmanje 76 glasova.