"Crna knjiga trošenja javnog novca", čiji je cilj prikupljanje i klasificiranje slučajeva netransparentnog, neracionalnog, čak i nezakonitog trošenja novca poreznih obveznika, u ponedjeljak je u Novinarskom domu predstavila Udruga poreznih obveznika Lipa.
Također, na web stranici projekta građanima je dostupan uvid u dosad prikupljene slučajeve rasipanja javnog novca, a Lipa istovremeno poziva i sve koji znaju za takve primjere iz vlastitog okruženja da ih pošalju na e-mail udruge ili unesu putem formulara na stranici.
"Crnu knjigu" će krajem godine, odnosno po završetku projekta, tiskati te predati Vladi i saborskim zastupnicima, a javnosti prezentirati rezultate.
>>>Udruga Lipa prikupila više od 20 tisuća dolara za Crnu knjigu trošenja javnog novca
U uvodnom obraćanju, Zoran Löw iz Lipe objasnio je kako je projekt sponzoriran putem crowdfunding kampanje u kojoj je prikupljeno 140.000 kuna, uz sudjelovanje više od 500 donatora. Logika njihovog rada, istaknuo je Löw, sastoji se od pet koraka: informacija, filtriranje odnosno provjera točnosti podataka, objava na webu i u medijima, uz čiju bi se suradnju potom vršio javni pritisak. Kao najvažnije očekivane efekte "Crne knjige" navode racionalizaciju javne potrošnje i veću odgovornost političara, povećanje svijesti građana o povezanosti visokih poreza i prekomjerne državne potrošnje te prijedloge mjera javnih politika.
Samo rasipanje novca podijelili su u šest kategorija, a to su redom: plaće, putovanja i automobili, troškovi administracije (555 jedinica lokalne samouprave), promašene ili preplaćene investicije, javna nabava (ukupna potrošnja 45 milijardi kuna, veliki prostor za korupciju), potpore i financiranje udruga (bez javnih natječaja, rizik od dvostrukog financiranja, gradnja klijentelističke mreže). "Lijek" protiv neracionalnog trošenja vide u inicijativi za otvoreni proračun, obaveznim nalazima državne revizije/sankcijama za prekršitelje i promjeni zakona o udrugama.
U sklopu kampanje proveli su i anketu s više od 13.500 sudionika od kojih čak 99,3 posto smatra da država troši previše, dok se novac u javnom sektoru najviše "baca" na broj političara (59,5 posto), državne agencije (49,3 posto), službene automobile (46,8 posto) i religijske institucije (39,3 posto).
>>>Udruga Lipa: Spašavanje Agrokora bit će na leđima poreznih obveznika
Najvećim problemom javnog sektora, pak, ispitanici, točnije njih 36,1 posto, vide prevelik birokratski aparat i stranačko kadroviranje umjesto onog profesionalnog (31,1 posto).
Velimir Šonje, jedan od najuglednijih domaćih ekonomskih stručnjaka, u svom je obraćanju okupljenima kao potencijalna rješenja izdvojio pritisak na vlasti da pri donošenju fiskalnih odluka sagledavaju cjelinu i dugi rok, kao i da pametno balansiraju rashodne i prihodne konsolidacije. Građani, vjeruje Šonje, trebaju postati aktivni sudionici i kontrolori (putem medija, udruga...) čime će fokus biti prebačen na efikasnost i uklanjanje ideoloških blokada.