Manjak radne snage poslodavce je stavio u nezavidan položaj. U posljednjih se nekoliko godina pila okrenula i sada su radnici ti koji imaju veću pregovaračku moć nego prije. Bez obzira na to, svaki poslodavac želi svome radniku povećati plaću. Onaj tko želi da mu ostanu kvalitetni zaposlenici, to će morati i napraviti. No, povećanje plaće iziskuje i troškove.
Primjerice, ako radnik ima plaću od 5.000 kuna neto*, da bi mu poslodavac povećao plaću za 500 kuna neto, morat će platiti mjesečno ukupno 1000 kuna.
Treći stup
No, postoji i druga mogućnost. Možda se sada, u ovome trenutku, neće svidjeti zaposleniku, ali će mu se sigurno svidjeti kada navrši 55 godina života. Naime, za idući izračun uvjet je da zaposlenik ima treći stup, odnosno da je član dobrovoljnog mirovinskog fonda.
Ipak krenimo redom.
Ministar financija Zdravko Marić početkom prosinca prošle godine uvećao je neoporezivi dio dohotka za još 5.000 kuna. Dakle, u Pravilniku o porezu na dohodak dodao je novu stavku – Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.).
Poslodavci to mogu, ako žele, isplaćivati kada i kako žele. Uzmimo za primjer da je to u mjesečnom ritmu – to je 416,66 kuna mjesečno.
Sada dolazimo do dijela u kojem se kombinira treći stup. Početkom godine došlo je do izmjena zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima čime, je između ostaloga, ukinuta ulazna naknada.
- Isto tako, izmjena koja poslodavcima olakšava donošenje odluke o stimuliranju zaposlenika uplatom u dobrovoljnu mirovinsku štednju je izmjena Zakona o porezu na dohodak temeljem koje se ukida porez na uplate poslodavca u visini od 12 posto, koji se plaćao prilikom isplate mirovine zaposleniku, ukoliko je poslodavac koristio poreznu olakšicu. Ova odredba definitivno čini mirovinsku štednju još primamljivijom zaposlenicima – kaže Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavih mirovinskih fondova.
I točno pojašnjava koliko se poslodavcima isplati uplaćivati u treći stup.
- Ukoliko se poslodavac, primjerice, umjesto povećanja neto plaće odluči zaposlenike nagraditi dobrovoljnom mirovinskom štednjom Erste Plavog, izdvojit će upola niži iznos. To se odnosi na uplate do 500 kuna mjesečno ili do 6.000 kuna godišnje po zaposleniku, koliko iznosi porezna olakšica za poslodavca koja predstavlja porezno priznati rashod i umanjuje osnovicu poreza na dobit. Između ostalog, bruto iznos uplate do 6.000 kuna po zaposleniku jednak je neto uplati u odabrani dobrovoljni mirovinski fond – kaže Vlaić.
Dakle, ako sumiramo mjeru ministra financija i posljedicu mirovinske reforme dobit ćemo izračun:
Poslodavac može mjesečno svome zaposleniku povećati plaću za 916,66 kuna. S time da zaposlenik fizički sada vidi 416,66 kuna, a ostalih 500 najranije s 55 godina života.
Sve promjene i benefite trećeg stupa, odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova, kao i analizu cjelokupne fondovske industrije možete vidjeti u novome broju Lidera u posebnome prilogu ‘Investicijski fondovi‘.
* za izračun smo koristili neto plaću od 5000 kuna, s faktorom osobnog odbitka 1 i prirezom od 18 posto NETO: 5.000,00 BRUTO 1 - 6.842,64 BRUTO 2 - 7.971,68
NETO: 5.500,00 BRUTO 1 - 7.714,58 BRUTO 2 - 8.987,49 Kalkulator plaće (rrif.hr)