Izraz paušalni obrt u neslužbenoj se komunikaciji često rabi za označavanje pravnog oblika registrirane djelatnosti koju obavlja fizička osoba, iako Zakon o obrtu ne poznaje takav oblik obrta. Riječ je o izvedenici kojom se u sintagmi paušalni obrt istodobno označava pravni oblik obavljanja određene gospodarske djelatnosti i način podmirivanja poreznih obveza prema toj osnovi.
>>> Apartmani i plovila: Minimalna dobit uvjet je za manji porez na dobit
Prema Zakonu o obrtu, fizička osoba može, udovoljava li propisanim uvjetima, u mjerodavnom županijskom uredu za poslove gospodarstva pribaviti dozvolu za obavljanje obrta. Obrt se može registrirati za svaku dopuštenu gospodarsku djelatnost u području proizvodnje, prometa i pružanja usluga. Zakon o obrtu poznaje slobodne, vezane i povlaštene obrte.
Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu, a za obavljanje povlaštenih obrta još i povlasticu. Svaka djelatnost koja može biti obrtnička može se, umjesto registracijom obrta, obavljati kao domaća radinost ili sporedno zanimanje uz uvjet da godišnji prihod ne premaši deset prosječnih plaća ostvarenih u RH od siječnja do kolovoza prethodne godine. Za 2017. taj godišnji limit iznosi 77.390 kuna.
Viši limit od 2018.
Dakle, propisi koji uređuju poslovanje obrtnika ne poznaju paušalni obrt. Paušalno oporezivanje obrta mogućnost je uređena Zakonom o porezu na dohodak i omogućuje obrtniku čiji godišnji primici ne prelaze prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a da, umjesto utvrđivanja porezne obveze na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu. U 2017. kriterij ostvarenih primitaka koji omogućuju paušalno oporezivanje iznosi 230.000 kuna, a od 2018. taj se limit povećava na 300.000.
Više od 25 tisuća obrtnika izabralo je 2017. paušalno oporezivanje prema kojem propisane doprinose ne moraju plaćati mjesečno, već na godišnjoj razini na osnovicu ostvarenoga paušalnog dohotka. Odvjetnici, liječnici, sportaši, novinari... za taj su odabir zakinuti.
Obrtnik čiji primici u prethodnoj godini nisu bili veći od praga PDV-a propisanog za tekuću godinu može na početku porezne godine izabrati paušalno oporezivanje i o tome obavijestiti Poreznu upravu. Odluči li se za tu opciju, on više neće vodi poslovne knjige propisane za utvrđivanje ostvarenog dohotka, već samo evidenciju o naplaćenim primicima radi dokazivanja da nije u tekućoj godini premašio propisani prag. Dogodi li se to, pa npr. nekog datuma u rujnu 2017. utvrdi da je dostigao primitke od 230.000 kn, od prvoga dana sljedećeg mjeseca (u ovom primjeru od 1. listopada) mora početi voditi porezno knjigovodstvo propisano za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti i na ostvareni dohodak plaćati porez po stopi od 24 posto i 36 posto, ovisno o iznosu godišnje porezne osnovice.
Privlačni model
Paušalno oporezivanje porezom na dohodak ima nekoliko prednosti. Osoba koja je izabrala paušalno oporezivanje plaća porez na dohodak na paušalno utvrđenu svotu godišnjeg dohotka po stopi od 12 posto uvećano za prirez. Posebnim su pravilnikom iznosi paušalnog dohotka razvrstani u četiri grupe, prema visini prihoda, pa godišnja porezna obveza iznosi od 1530 do 4140 kn, što rezultira mjesečnom poreznom obvezom od 127,50 do najviše 345 kn (u 2018. bit će dodana i peta grupa).
>>> Radno vrijeme: Od prvoga rujna napokon malo jednostavnija evidencija
Druga je fiskalna pogodnost u nižem opterećenju obveznim doprinosima. Ako je obrtnička djelatnost jedina ili glavna, porezni obveznik mora se po toj osnovi osigurati i tada za svoje osobno osiguranje plaća doprinose na osnovicu koja je određena faktorom 0,4, a ne faktorom 0,65, kako se određuje za obrtnike koji vode poslovne knjige. Time mu se automatski izdaci za doprinose smanjuju za 40-ak posto. Fiskalne su uštede očite.
Paušalno oporezivanje obrtničke djelatnosti posebno je privlačno osobama koje obrtničku djelatnost odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje obavljaju kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu. I one su obvezne plaćati propisane doprinose, ali ne mjesečno, već na godišnjoj razini na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka. Stope obveznih doprinosa za drugu su djelatnost određene u visini od 50 posto stopa propisanih za osobe kojima je obrt glavno zanimanje, a osnovica na koju se obračunavaju te snižene stope godišnji je paušalni dohodak.
Uz primjenu tih pravila godišnji se iznosi obveznih doprinosa kreću od 2231,25 kn za najmanji paušalni razred do 6037,50 kn za najviši. Pri tome su umirovljenici koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu sasvim oslobođeni plaćanja doprinosa. Paušalno oporezivanje dohotka od obrtničke djelatnosti nepobitno je privlačan model načina obavljanja i oporezivanja gospodarske djelatnosti osobnim radom. Prema dostupnim podacima, više od 25 tisuća obrtnika izabralo je 2017. takav način oporezivanja. Pa ako je tomu tako, u čemu je problem?
>>> Dividende i udjeli u dobiti: Pojednostavnjen je postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva
Problem je u poreznom ograničenju prema kojemu je paušalno oporezivanje dopušteno samo obrtnicima i poljoprivrednicima, ali ne i osobama koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja. Prema postojećim propisima, slobodnim zanimanjima smatraju se odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, vrhunski sportaši i umjetnici, novinari, prevoditelji i slična zanimanja osoba koje su po osnovi tih djelatnosti upisane u registar poreznih obveznika. Njima nije omogućeno paušalno oporezivanje dohotka. Pogodnost koja je omogućena obrtnicima nije dopuštena slobodnim zanimanjima.