U okviru 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na prijemu za šefove izaslanstava koji je priredio predsjednik SAD-a Donald Trump, a održao je i niz bilateralnih susreta.
U povodu obilježavanja 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, predsjednik Vlade Plenković otkrio je danas spomen-ploču o spomeniku „Mir“, kipara Antuna Augustinčića.
Kip „Mir“ je poklon Republike Hrvatske Ujedinjenim narodima, a jedan je od simbola sjedišta UN-a u New Yorku. Izrađen je 1954. godine, visok 5,5 metara, težak 5 tona, na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena, a Vlada Republike Hrvatske ove ga je godine restaurirala.
>>> Danas otkrivanje spomen ploče Augustinčićevu ‘Miru’ u UN-u
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da spomenik jahačice, koja u ruci drži maslinovu grančicu i globus, simbolizira Ujedinjene narode kao organizaciju koja treba jamčiti svjetski mir, stabilnost i suradnju. Dodao je da se ovim kipom, kao i Meštrovićevom „Djevojkom s lutnjom“, koju je Hrvatska poklonila 2000. godine, daje obol kulturnoj baštini Ujedinjenih naroda.
„Ponosni smo na 25 godina članstva u Ujedinjenim narodima“, istaknuo je Plenković.
Naglasio je da je 22. svibnja 1992. godine, kada je Hrvatska primljena u UN i kada je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio u New Yorku tim povodom, za generaciju koja je dočekala svoju neovisnost i samostalnost bio završni čin procesa međunarodnoga priznanja Hrvatske. Ocijenio je da se Hrvatska u tih 25 godina kvalitetno pozicionirala u Ujedinjenim narodima, odradila mandat u Vijeću sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, u Vijeću za ljudska prava i u Komisiji za izgradnju mira.
„Sudjelovali smo u brojnim misijama Ujedinjenih naroda. Nakon što smo bili primatelj sigurnosti, sada smo oni koji pridonose svjetskom miru, u partnerstvu s regionalnim organizacijama poput NATO-a, Europske unije i drugih. Nastojimo dati doprinos odgovoru na mega-trendove s kojima je svijet u ovom trenutku suočen“, poručio je Plenković.
>>> Aktivisti za ljudska prava progonjeni u čak 29 država zbog suradnje s UN-om
Izvijestio je da je jučer Hrvatska dala i svoj doprinos novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Globalnom paktu za okoliš, koji predstavlja nastavak na Pariški sporazum.
„Hrvatska se ponaša odgovorno, stojimo iza vrijednosti međunarodnog prava, dobrosusjedstva i miroljubivog rješavanja sporova“, kazao je Plenković.
Na novinarski upit je li na prijemu koji je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump imao prigodu s njim razgovarati, predsjednik Vlade kazao je da je s njim, kao i drugi šefovi izaslanstava, razgovarao protokolarno, kratko i srdačno. Pojasnio je da je tradicionalan običaj da i Europska unija i SAD organiziraju prijeme u okviru Opće skupštine.
„Bila je to prigoda za susrete s brojnim državnicima koji su ovdje“, kazao je Plenković.
Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom predsjednik Vlade Andrej Plenković dogovorio je sastanak u Zagrebu za 27. rujna.
„Želimo ostvariti napredak u odnosima između dvije zemlje. Premda je pristup Hrvatske i Slovenije i dalje različit, samo razgovorima i dijalogom možemo doći do rješenja“, naglasio je Plenković.
Ponovio je da je Slovenija Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja, dodavši da otvorena pitanja koja postoje nisu nepremostiva. Najavio je da će sutrašnjim govorom pred Općom skupštinom ukazati na to kako je Hrvatska do sada vidjela Ujedinjene narode i što je dala kao doprinos te na koji način vidi rješavanje ključnih sigurnosnih izazova i globalnih trendova.
>>>UN traži globalni ‘new deal’, kraj štednje i raskid s neoliberalizmom
Predsjednik Vlade Plenković održao je i danas niz bilateralnih sastanaka. Između ostalih, jutros se sastao s predsjednikom Republike Kosovo Hashimom Thaçijem i predsjednikom Predsjedničkog vijeća Vlade nacionalnog jedinstva Libije Faiezom Mustafom Serrajom.
„Libija je jedna od glavnih globalnih tema, a i ministri vanjskih poslova Europske unije imali su poseban neformalni sastanak na tu temu. Želimo stabiliziranje te zemlje, s kojom smo imali razgranatu gospodarsku suradnju. Za Hrvatsku je važno da se sve naše kompanije, koje su 2011. napustile Libiju, tamo vrate te da Hrvatska ponovno otvori svoje veleposlanstvo u Libiji kada se steknu preduvjeti“, kazao je Plenković.
Tijekom dana predsjednik Vlade Plenković susrest će se i s turskim predsjednikom Erdoganom, a nakon toga će održati predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije na Sveučilištu Columbia.
Večeras je predviđen prijem povodom 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u UN-u.