Glavna poruka novom ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću, koju su s okruglog stola na 6. Liderovoj konferenciji o energetici uputili danas plinari, jest da se naoruža strpljenjem, obnovi energetsku strategiju ili je bar osvježi te konačno donese novu regulativu za tržište plinom koja će biti stabilna idućih nekoliko godina.
- Nije bitan ministar kao jedna osoba, već tim ljudi koji će se baviti regulativom koja će odrediti poznata pravila igre za duži vremenski period. Sa stanovišta Ine kao jedinog proizvođača prirodnog plina i nafte u Hrvatskoj, željeli bi da se ubrzaju natječaji za istraživanje ugljikovodika te da se ubrzaju svi procesi za dobivanje dozvola za te aktivnosti – rekao je Damir Škugor, direktor Službe trgovine prirodnim plinom Ine.
>>> Bago: Učinkovitost zemlje ogleda se u efikasnosti korištenja energije
Predsjednik upravnog vijeća HERA-e Tomislav Jureković bio je nešto sudržaniji, što je razumljivo s obzirom na njegovu poziciju, te je preporučio novom ministru da bude strpljiv te da ne troši vrijeme na traženje krivaca, već da se okrene budućnosti.
A dok je članica uprave PPD-a Antonija Glavaš upozorila da se mora mijenjati regulativa tržišta, voditelj odjela regulative u RWE-u Hrvatska bio je jako skeptičan.
- Najprije najavljivao Vrdoljak, pa je izgubio izbore, pa je onda izložen novi hodogram, pa je tjedan dana prije stupanja na snagu promijenjen zakon kojim je ostala obveza regulacije cijene plina za kućanstva. Tko može isplanirati poslovni poduhvat da bi uvezao plin za koji ne zna po kojoj će ga cijeni prodati i uvjetima prodati? Ministarstvo je potom najavilo novi zakon onda, ali eto, pala Vlada. Što bih predložio? Iduća dva do tri mjeseca ništa. Željeli bi da se Vlada zadrži barem dvije godine pa da dobijemo određenu stabilnost. Tri godine se ne događa ništa osim obećanja da će biti donesen novi zakon. Plinski biznis je dugoročni biznis, želimo da se uspostavi stabilan okvir da se može raditi na stvarnom otvaranju tržišta – rekao je Čavić.
>>> Duić: Do 2050. moguće je zamijeniti fosilno gorivo
Nasuprot njega, Jureković je vrlo optimističan i vjeruje da će nova regulativa ugledati svjetlo dana već ove godine, a nada se da će se to dogoditi dovoljno brzo, kako bi se plinari mogli na vrijeme prilagoditi za početak plinske godine 1. travnja 2018.
Tijekom rasprave, Antonija Glavaš iz PPD-a je ustvrdila da ta tvrtka, ako uvjeti na tržištu ostanu kakvi jesu, neće ulaziti u segment obvezne javne usluge, jer nema potrebe za tim. Član uprave Plinacroa Vedran Špehar upozorio je da su aktualni veliki plinski projekti, na koje je Hrvatska koncentrirana, zapravo namijenjeni za opskrbu plina drugih, a ne Hrvatske.
- LNG terminal je za opskrbu plina zemalja sjeverno od Hrvatske i onih koji im gravitiraju. A u Jadransko-jonskom plinovodu mi smo samo posljednja stanica. Plinacro je iz Slovenije dobio podršku da produžimo kraj tog plinovoda i dalje, kazao je Špehar.
Osim ovog okruglog stola, Anto Bajo s Instituta za javne financije na prvom danu Liderove konferencije o energetici izložio je analizu utjecaja liberalizacije na sektorsko tržište plina. Glavni zaključak njegove analize, unatoč tome što je bilo poteškoća u njoj zbog konsolidacije društva Prirodni plin u Inu, jest da je liberalizacija najviše utjecala na tržište u segmentu opskrbe plinom u kojoj se struktura konkurenata mijenja od državne ka privatnoj u puno većoj mjeri od, primjerice, segmenta distribucije.
- Liberalizacija je opskrbu najviše zahvatila. U opskrbi su privatna društva 2010. godine imala manje od 10 posto udjela, a 2015. godine više od 50 posto. Dogodila se supstitucija sponzoriranih državnih monopolista mijenja se prema oligopolu na kojem su konkurenti različite vlasničke strukture – rekao je Bajo dodavši da je udjel Prirodnog plina u najvećoj mjeri preuzelo Prvo plinarsko društvo.
>>> Otvorena 6. Liderova konferencija ‘Energetska budućnost Hrvatske’
Prema Bajinoj analizi, 99 društava u Hrvatskoj posluje na plinskom tržištu, bilo u segmentu opskrbe, distribucije, transporta ili skladištenja. Imaju 3900 zaposlenih, ostvaruju prihode od oko 15 do 16 milijuna kuna, imaju aktivu od 15 milijardi kuna te obveze od oko sedam i pol milijardi kuna. Stope povrata imovine na kapital su pozitivne za sva društva, pri čemu za privatna su prosječno 31,4 posto.
Slavko Vidović iz Infodoma u svom je izlaganju upozorio na potrebu zaštite kritičnih infrastruktura i izazove Industrije 4.0 za energetiku i društvo.
- Hrvatska ima zakon o zaštiti kritičnih infrastruktura, ali budući da je donesen u pristupu EU, tek je na početku implementacije i razvoja i nije se ‘zalaufao‘. G20 očekuje u next generation mrežama snažnu upotrebu umjetne inteligencije i novih tehnologija. Energetske i ICT mreže su u fokusu zaštite države, jedno ne ide bez drugog – rekao je Vidović.
Sutrašnji drugi dan 6. Liderove konferencije o energetici ‘Energetska budućnost Hrvatske‘ posvećen je obnovljivim izvorima energije.