Prema preliminarnom je izvješću RWE prošle godine bio prisiljen otpisati ukupno 4,3 milijarde eura vrijednosti imovine, od čega najveći dio otpada na neprofitabilne elektrane u Njemačkoj a ostatak na imovinu u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Turskoj.
Dodatni su problem za njemačku energetsku kompaniju kao i za ostale u tom sektoru u Europi niske veleprodajne cijene struje i subvencionirana konkurencija koja proizvodi struju iz obnovljivih izvora.
"Dodatni izvanredni teret"
U RWE-u ukazuju i na "dodatni izvanredni teret" u vidu njemačkog zakona koji obvezuje proizvođače da sudjeluju u financiranju postupnog napuštanja nuklearne energije u Njemačkoj.
Tako će njemački proizvođači električne energije Vattenfall, EON, RWE i EnBW do 2022. godine morati uplatiti ukupno 23,5 milijardi eura u državni fond za skladištenje nuklearnog otpada.
Vlada u Berlinu odlučila se na takav potez nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani u japanskoj Fukushimi.
U RWE-u navode da će do početka srpnja u fond uplatiti oko 6,8 milijardi eura, od čega su u poslovnom izvješću za prošlu godinu ubilježili 1,8 milijardi eura.
"Novi zakoni o zbrinjavaju nuklearnog otpada razumni su ali od RWE-a zahtijevaju veliki financijski napor", zaključuje u priopćenju financijski direktor Markus Krebber.
Grupa će predstaviti kompletne rezultate sredinom ožujka.
