Bitne promjene koje u hrvatski obrazovni sustav uvodi eksperimentalni program "Škola za život", koji se počinje primjenjivati 3. rujna, nisu u dokumentima, nego u učionicama, gdje učenike treba poticati da, među ostalim, usvoje vještinu učenja, istaknula je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.
Nova školska 2018./2019. godina bit će u povijesti hrvatskoga školstva zapamćena po početku provedbe eksperimentalnoga programa "Škola za život" koji će se od 3. rujna primjenjivati u prvim razredima osnovnih škola. U skladu s tim eksperimentalnim programom školovanje će nastaviti učenici petih razreda i prvoga razreda gimnazija, u sedmim razredima učenici će raditi po eksperimentalnom programu iz triju predmeta - biologije, fizike i kemije, a u prvim razredima strukovnih škola s četverogodišnjim programima eksperimentalni program bit će u općeobrazovnim predmetima.
>>>Lidija Kralj: Ne smijemo gubiti vrijeme, s informatikom moramo iskoračiti u 21. stoljeće
Uoči početka godine koja treba pripremiti hrvatsko školstvo za frontalno uvođenje Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Lidija Kralj je u razgovoru za Hinu aktualizirala važne zadaće toga eksperimentalnog programa i osvrnula se na primjedbe iznesene u medijima uz početak provedbe, poput onih da do početka školske godine nisu tiskani svi školski udžbenici, te da mnoge škole još nisu opremljene prijenosnim računalima.
Važne promjene u načinu provođenja aktivnosti s učenicima, metodama poučavanja...
Važnost u promjenama koje donosi eksperimentalni program "Škola za život" je i na provođenju aktivnosti s učenicima, metodama poučavanja te u poticanju učenika da usvoje vještinu učenja, objasnila je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja. Sve su to one ‘fine promjene‘ koje želimo vidjeti u učionicama, a u školama, istaknula je Kralj, želimo vidjeti suradnju učitelja i učenika te njihovih roditelja jer je svima cilj kvalitetno obrazovanje djece, što možemo učiniti samo zajedničkim nastojanjima.
Eksperimentalni program unosi promjene u kurikulumske dokumente, eksperimentalne nastavne materijale i udžbenike, tehnologije koje se koriste u nastavi, ali to ne znači, ustvrdila je, da se stare tehnologije napuštaju. Učitelji i učenici i dalje će se služiti papirom i olovkom, kredom i pločom uz računala i tablete i pametne ploče te tehnologiju koja pomaže pri učinkovitoj realizaciji i usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda.
>>>Divjak: Velika uloga roditelja u najvažnijoj školskoj godini u posljednjih 20 godina
Kralj je podsjetila kako je u svojoj učionici radila i na ‘zelenoj‘ i na interaktivnoj ploči jer, kako je rekla, "sve nam treba, i škare i ljepilo, i cijeli spektar pomagala jer nema nikakva razloga da se ograničavamo samo na jedan pristup budući da djeca uče na različite načine i kroz različite oblike sadržaja".
Rjeđe će netko učenika pitati koliko je 2x+3y, a češće da usporedi cijene
Istaknula je kako je mnogo važnije poučavati djecu kako rješavati probleme, kritički promišljati i vrednovati jer će se ona, objasnila je, rijetko naći u situaciji da ih netko pita koje je rješenje jednadžbe 2x+3y=5, a mnogo češće da usporede cijene. To znači da će trebati analizirati i pronaći rješenje za problemske zadatke s kojima se susreću u životu.
Intenzivno se radi i na usmjeravanju prema vrednovanju kao učenju i vrednovanju za učenje, što su, dodala je Kralj, metode koje učenicima i roditeljima daju povratnu informaciju o tomu što učenik radi dobro, a što može poboljšati. Objasnila je da to nisu brojčane povratne informacije, nego uspostavljaju procese samovrednovanja tijekom kojih dijete postaje svjesno što zna dobro, u čemu bi trebalo napredovati i usmjeriti se na to kako može poboljšati svoje razine usvojenosti ishoda učenja.
>>>Novi obavezan predmet: Ministarstvo s 36 milijuna kuna opremilo informatičke radionice
Razvijamo i metode vršnjačkoga vrednovanja pa učitelj nije jedina referentna točka koja daje povratnu informaciju. Dijete je dobiva i od kolega u razredu, s njima argumentirano razgovara i uspoređuje se, ali ne u smislu natjecanja, nego stvaranja kolegijalnog odnosa u kojemu oni učenici koji znaju mogu drugima objasniti ono što ne razumiju. Kako to kažu stručnjaci, kada možeš o nekoj temi poučavati druge, zaista si najviše naučio o tome, a to, rekla je Kralj, želimo vidjeti kod naših učenika.
U 673 škole uplaćeno i raspoređeno 26 milijuna kuna za prijenosna računala
U vezi s medijskim napisima kako učenike na početku školske godine neće dočekati eksperimentalni udžbenici i da mnoge škole neće na vrijeme dobiti prijenosna računala, Kralj je istaknula kako se zapravo redovito kroz prošlost događalo da svi udžbenici nisu na klupama prvoga dana nastave, pa je tako u srednjim školama uobičajeno da učenici udžbenike počinju donositi dva tjedna nakon njezina početka.
Udžbenici će, najavila je pomoćnica ministrice, stići na vrijeme u naše škole, roditelji će ih imati na raspolaganju, a mentorski tim pripremio je nastavne materijale koji mogu pomoći učiteljima u prvom tjednu u novoj školskoj godini. To se posebno odnosi na prvašiće za koje su, na početku školovanja, mentori osmislili igre s balonima, crtežima, upoznavanje učionice i druge aktivnosti.
Osim toga, dodala je Kralj, nakladnik "Alfa" već je isporučio udžbenike školama, a "Profil Klett" je najavio da će to učiniti u ponedjeljak, prvoga dana škole, ili u utorak.
>>>Liderov specijal Obrazovanje i karijere donosi sve o novoj školi digitalnog doba
Kad je pak riječ o prijenosnim računalima, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja izvijestila je kako je u četvrtak, 30. kolovoza, potpisana odluka da se 26 milijuna kuna rasporedi na 673 škole u rasponu od 18 tisuća do 60 tisuća kuna. Svaka škola provest će postupak jednostavne nabave i u najkraćemu mogućem roku nabaviti računala za koja je, dodala je Kralj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja preporučilo određene specifikacije, ali svaka škola ima autonomiju da, u skladu sa svojim uvjetima, odabere odgovarajuće karakteristike. Te sve škole godinama izvode izbornu informatiku tako da nema govora o problemima s opremom jer smo 218 prioritetnih škola već opremili prošle godine. Istaknula je kako je cilj ministarstva bio da svaka škola dobije barem nešto novca da može ‘osvježiti‘ svoju informatičku opremu, ali, upozorila je, moramo biti svjesni da to nije lagan posao jer se cijelo jedno desetljeće u nju nije ulagalo.
Za opremanje eksperimentalnih škola i 13,5 milijuna kuna - od tamburice do interaktivnih ploča
Lidija Kralj rekla je u vezi s opremanjem eksperimentalnih škola da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja za to osiguralo 13,5 milijuna kuna u sklopu Operativnoga programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020." koji se financira iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) i projekta "Podrška provedbi CKR-a".
Ponuda je bila zaista raznovrsna, a škole su birale po svojim potrebama. Riječ je o prvoj takvoj javnoj nabavi u Hrvatskoj pa je bila i posebno izazovna za ministarstvo. Bila je to i prilika da škole podignu svoje standarde i dobiju opremu koja im stvarno treba jer, primjerice, kako je dodala, nema smisla propisati 20 komada jednog pomagala, 20 komada drugoga i tako redom. Škole će dobiti ono što su odabrale među gotovo 1500 artikala. Najtraženije su bile interaktivne ploče, a škole su, primjerice, tražile i 3D printere, lutke za lutkarske predstave, društvene igre, opremu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i glazbenu kulturu, u kojoj su i tamburice. Pomoćnica ministrice vjeruje kako bi škole tu opremu trebale dobiti do kraja godine.
>>>Košiček: Cilj obrazovne reforme je usvajanje znanstvenog načina razmišljanja
Kralj se osvrnula i na odluku Vlade sa sjednice od 2. kolovoza ove godine o smanjenju broja agencija te, s tim u vezi, na medijske napise da će se neki od partnera u eksperimentalnom pilot-projektu "Škola za život" spojiti s nekim drugim agencijama, konkretno Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) s Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO), a Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Potvrdila je kako je plan racionalizacije agencija "svakako ispred nas i do njega će doći jer je to plan Vlade", ali, istaknula je, još nije određen model te racionalizacije, to jest hoće li to biti pripajanje ministarstvu ili neka druga kombinacija. S tim u vezi, ocijenila je, nijedan model racionalizacije ne smije negativno utjecati na projekte koji su u realizaciji, bilo da je riječ o općemu ili o strukovnom obrazovanju.
"Uđite u novu školsku godinu otvorenih očiju, umova i srca, budite spremni za istraživanje, učenje i otkrivanje, a sve ono što naučite primijenite u životu", poručila je učenicima na početku nove školske godine pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.