U sklopu svog razvojnog projekta na razini Grupe Pivac, prigodnom je svečanošću u petak označen završetak važne, 18 milijuna kuna investicije PPK-karlovačke mesne industrije u rekonstrukciju farme tovne junadi „Šumbar“ kod Karlovca. Investicija, koju je pokrenuo sad već umirovljeni predsjednik Uprave PPK-a Zvonimir Crnković, sufinancirana je s 14 bespovratnih milijuna kuna iz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske iz financijske perspektive 2014.- 2020.
U sklopu te investicije, objasnio je voditelj farme Ivan Lukšić, obnovljene su lagune i separator s pripadajućom tehnikom, obnovljene su sve betorane i asfaltirane površine, silosi za stočnu hranu, a posebno je bitno da se novom tehnologijom gnoj iz štala separira na krutu i tekuću tvar, a nove su lagune obložene nepropusnom folijom, čime se onemogućuje štetan utjecaj stajskog gnoja na okoliš.
Time se ispunjavaju odredbe „Nitratne Direktive“ EU- komisije o sprječavanju zagađenja okoliša dušičnim spojevima kao što su nitrati i nitriti, kao i smanjenje emisija plinova kao što je metan, po kojem je stočarstvo značajan faktor u emiciji stakleničkih plinova. Time će, kaže Lukšić, PPK znatno smanjiti i potrebu za korištenjem mineralnih gnojiva na svojim ratarskim površinama, uz istovremeno smanjen unos dušičnih spojeva tijekom gnojenja površina za uzgoj kukuruza, djetelinsko travnih smjesa, sirka iz kojih za potrebe farme „Šumbar“ sam proizvodi stočnu hranu u obliku silaže i sjenaže. U sklopu te investicije je i nabava specijalne mehanizacije za sprječavanje zagađenja tijekom manipulacije gnojivom s farme do njiva.
Ova investicija nužan je i pripremni korak, kazao je Miljak, u predstojećem planu izgradnje novih štala, kojim će se samo na „Šumbaru“ sadašnji prosječni kapacitet s 1.500 grla junadi u turnusu udvostručiti, a investicijama u oživljavanje kooperacije tova junadi, farme u Pitomači te izgradnjom farme kod Pisarovine, kapacitet tova junadi unutar Grupe Pivac povećat će se sa sadašnjih 7.500 na 15 tisuća grla.
Farma Šumbar, kaže voditelj Lukšić, imala je ranije i veći kapacitet, ali on je sad ograničen po standardima dobrobiti životinja na oko 1.450 grla, jer svako grlo tijekom tova mora imati na raspolaganju površinu od 2,75 kvadratnih metara. Sve to vrati se kroz kvalitetu i boju mesa, kao i u dnevnom prirastu i računici na bazi konverzije utrošene hrane. Osim toga, kaže Lukšić, novim sustavom izgnojavanja znatno smo elimirali i oboljenja tipična za tov na rešetkama, a to je bronhopneumonija, jer su sad znatno smanjena isparavanja metana i amonijaka u štalama.
Planiranim povećanjem kapaciteta tova junadi s ovom „ekološkom farmom“ ostvarit ćemo dostatnost u osiguranju količina junećeg mesa na razini Grupe Pivac, a već smo integracijom čakovečke „Vajde“ i njene kooperacije povećali vlastiti tov svinja s 40 na 200 tisuća grla, i to je osnova sirovine svinjetinom unutar Grupe Pivac.
- Time želimo biti jedna od perjanica ruralnog razvoja, da budemo lokomotiva koja će biti vrh vertikalne organizacije bez koje nema jake poljoprivredne politike i jake primarne proizvodnje. Time ćemo ostvariti i dostatnost vlastite proizvodnje mesa za našu proizvodnju, a već smo investicijom od 50 milijuna kuna u čakovečkoj „Vajdi“ dovršili i izgradnju jedne od najsuvremenijih klaonica junadi i svinja u ovom dijelu Europe. Investicijom od 75 milijuna kuna, koja bi trebala biti dovršena do kraja 2019. godine, imat ćemo u Vrgorcu najsuvremeniju pršutanu kapaciteta 350 tisuća pršuta godišnje, kazao je o investicijskom ciklusu Grupe Pivac diljem Hrvatske.
Grupa Pivac, od preuzimanja PPK- karlovačke mesne industrije 2003. godine u nju je uložila oko 350 milijuna kuna, a broj zaposlenih, nakon ekspresnog restrukturiranja i stalnih ulaganja, povećala s 235 na sadašnjih 570. U uloženim sredstvima, iznos bespovratnih sredstava iz EU fondova je preko 60 milijuna kuna, a daljnjim povećanjem ulaganja i širenjem kooperacije u tovu junadi i svinja Grupa Pivac pokušava revitalizirati uništeni kooperativni odnos sa selom, a time stvoriti i kvalitetnu domaću sirovinsku bazu uz istovremenu izgradnju perspektive preživljavanja ljudi na selu.
Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je sudjelovao u PPK-ovom projektu „Šumbar“, najavio je i osnutak studija prerade mesa, čime bi se pomoglo hrvatskoj mesnoj industriji na njenoj konkurentnosti i smanjenju nedostatka kvalitetnog kadra.