Popis stanovništva kakav se od samostalnosti Hrvatske provodio tri put (1991., 2001. i 2011.) svoje će vjerojatno zadnje izdanje imati od 1. travnja do 7. svibnja 2021., otkrila je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković Jutarnjem listu. Posljedica je to smjernica i preporuka Eurostata koje preporučuju da nakon toga Popisa zemlje članice stvore preduvjete za dostavljanje ključnih demografskih popisnih podataka Eurostatu na godišnjoj razini. Time će se klasičan popis stanovništva zamijeniti putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.
- U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici, rekla je Lidija Brković.
Registar stanovništva sadržavat će podatke o broju članova kućanstva, njihovom spolu, zanimanju, bračnom i obiteljskom stanju te nacionalnosti i drugim drušvenim odrednicama, dok će Registar zgrada i stanova imati podatke o svakom stanu u zgradi, razmještaju i broju prostorija, a to bi se mijenjalo pri svakom renoviranju stana ili kuće.
U Hrvatskoj pri MUP-u i drugim tijelima državne i lokalne vlasti dijelom postoje takvi registri ali, prema riječima izvanrednog profesora na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Ivana Čipina, oni bi trebali na dnevnoj bazi ažurirati svoje podatke i dostavljati ih MUP-u ili drugom državnom centralnom tijelu.
- To će iziskivati dodatni napor i zakonsku obvezu svih uključenih tijela da ažuriraju svoje popise. Potom je jednako važno da Državni zavod za statistiku ima pristup tim registrima i da dnevno može uzimati te podatke u statističke svrhe, kazao je Čipin za Jutarnji i dodao da bi za Registar stanovništva centralno tijelo mogao biti MUP ili Ministarstvo uprave, glavni identifikacijski broj OIB, a za Registar zgrada i stanova mogli bi biti zaduženi Ministarstvo graditeljstva i Državna geodetska uprava.
S druge pak strane profesor Čipin ne vjeruje da će Registri pomoći u rješavanju ažurnijeg praćenja migrantskih tokova jer je problem u odjavljivanju građana što MUP bilježi s odgodom.
Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva sukladno podacima koje iz njih dobiju, a klasični popis stanovništva rade, uz nas, još Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska. Popis stanovništva 2021. godine provesti će se, osim na terenu, i preko sustava e-građani, što bi trebalo pojednostavniti i ubrzati proces.