Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je premijeru Andreju Plenkoviću zaključke s nedavno održanog okruglog stola ‘Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran‘, navodeći s obzirom na izneseno da zabrinjava što do danas nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza toga sistemskog problema zbog čega je apelirala na vladu da se njegovom rješavanju pristupi bez odgode.
>>>Govor na Pantovčaku: Grabar-Kitarović definirala ‘krajnji cilj gospodarske obnove’
O kolikom je ekonomskom i socijalnom izazovu riječ, svjedoče podaci po kojima Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 42 milijarde kuna, a kad im se pridodaju članovi njihovih obitelji ta brojka raste na gotovo milijun građana ili jednu četvrtinu hrvatskog stanovništva izravno pogođenog problemima prezaduženosti, navodi predsjednica u dopisu premijeru.
Od 42 milijarde kuna duga blokiranih kamate i ostali troškovi čine čak tri četvrtine
No, ono što je uistinu šokantno jest podatak iznesen na okruglom stolu po kojem, upozorava predsjednica, stvarni dug građana iznosi osam milijardi kuna dok čak 32 milijarde kuna čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin.
Dio ukupnoga duga čine i kamate koje su po riječima sudionika okruglog stola i pravomoćnoj presudi u kolektivnom sudskom procesu bile nezakonito mijenjane na štetu korisnika kredita, a oštećeni građani, da bi im banke vratile preplaćene kamate moraju pokrenuti skupu privatnu tužbu, iako su već prezaduženi i osiromašeni i za takvo što nemaju potrebnih sredstava.
>>> Predsjednica: Ovršni zakon je ‘duboko nepravedan i neodrživ’
Zakonski okvir samo pogoršavao stanje
Predsjednica je u dopisu ukazala i na zakonodavni okvir za koji navodi da je samo pogoršavao stanje, nagomilavajući građanima nove troškove, umjesto da je omogućio brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak, uz stvarnu zaštitu egzistencijalnog minimuma i dostojanstva ovršenog građanina.
Posebno su problematična ovlaštenja Financijske agencije u postupku ovrhe nad novčanim sredstvima, ali i niz zakonskih odredbi, primjerice o visini troškova ovršnog postupka, ograničenju ovrhe na plaći ili minimalnoj zakonskoj cijeni ispod koje se nekretnina ne može prodati na dražbi.
Sudionici okruglog stola, na kojem su 19. lipnja uz ministre financija i pravosuđa sudjelovali istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi te predstavnici banaka i agencija za naplatu potraživanja, iznijeli su niz prijedloga u okviru izmjena Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača čijom bi se provedbom značajno olakšao položaj prezaduženih i blokiranih građana.
Izgrađen sustav neizvjesnosti i pritisaka
Sudionici su zauzeli stajalište da nadležne institucije nisu poduzele odgovarajuće pravne, socijalne ni političke mjere da bi se kriza prezaduženosti građana pravodobno sanirala već je izgrađen sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima, da im se u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se s takvim sustavom.
>>>Broj blokiranih tvrtki i obrta pao, dug porastao
Predsjednica navodi kako stoga ohrabruju najave ministra financija i ministra pravosuđa o formiranju radnih skupina u okviru tih ministarstva koje bi sustavno rješavale iznesene probleme.
Poglavito ohrabruju najave izmjena Ovršnog zakona u pogledu ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika, visine novčanih sredstava koja se neće smjeti ovršiti te najave o otpisu dugovanja blokiranih građana do visine prosječne plaće.
Najavljene mjere nisu dovoljne ni sustavne
No, ukazujući na stajalište sudionika okruglog stola koji drže da najavljene mjere nisu dovoljne ni sustavne, predsjednica u dopisu navodi kako apeliraju na Vladu da se rješavanju tog kroničnog i uistinu teškog problema pristupi temeljito i bez ikakve odgode.
U dopisu u zaključcima koji su objavljeni na internetskim stranicama Ureda predsjednice navodi se, uz ostalo, da je sveobuhvatna i temeljita analiza pozicije dužnika i vjerovnika s naslova vrste i osnove potraživanja preduvjet pripreme i provedbe djelotvorne Politike razduživanja građana.
Uvid u razloge blokiranosti te strukturu dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade, visini duga, materijalnom statusu i dobi dužnika pružit će mogućnost pripreme primjerenih mjera za ciljane skupine dužnika. Osim toga, analiza će razlučiti dužnike na pasivne i aktivne te će se izbjeći da se mjerama zaštite dužnika diskriminiraju građani koji uredno vraćaju kredite i dugove.
Među prijedlozima izmjena Ovršnog zakona, navodi se kako je potrebno sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka i smanjiti trošak ovršnog postupka za dugove do pet tisuća kuna.
Ovršenu nekretninu ne prodavati za dug manji od 50 tisuća kuna
Predloženo je također da se rješavanje osobnih dugova građana koji su u blokadi pet ili više godina omogući kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača, da se izuzme cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine, da se ovršenu nekretninu ne može prodati ispod iznosa duga od 50 tisuća kuna i da se zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.
>>>Bedenic: Bez mirovinske reforme do 2025. više umirovljenika nego radnika
Iznijeti su i prijedlozi za izmjene Zakona o stečaju potrošača ali i za donošenje Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Hrvatskoj; zakonsko rješenje za vraćanje preplaćenih kamata oštećenim dužnicima na temelju kolektivne sudske presude u ‘slučaju Franak‘; i donošenje Zakon o hipotekarnim kreditima s nižom kamatnom stopom.